BIHVIJESTI

Danas je Vaskrs, najradosniji hrišćanski praznik

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom služio je danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornoj crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Sarajevu.

U kratkoj poruci mitropolit Hrizostom je istaknuo radost kojom se trebaju dočekati bližnji, prijatelji i susjedi, te da radost vaskrsenja podijele jedni sa drugima i sa najbližima.

Neka svjetlost Hristovog vaskrsenja obasja sve nas ,ispuni srca naša, duše naše, živote naše, da nas Gospod vaskrsne u srcima našim i dušama našim. Da radost vaskrsenja Hristova podijelimo među sobom kao braća, kao prijatelji kao ljudi da svi danas kažemo jedni drugima , radosno i pobjedonosno, Hrstos vaskrse. Zato danas slavimo vaskrsenje života vječnoga, upravo onome koji jeste put, istina i život.

Neka je svima srećan praznik. Radujte se i veselite. Čuste šta je Gospod kazao Ne plašite se jer ja pobijedih svijet! Radujmo se i veselimo se pobjedi dobra nad zlom, ljubavi nad mržnjom, istine nad nepravdom. Neka ste živi i zdravi i Bog vas sve blagoslovio. Hristos vaskrse.”

Bez Vaskrsa hrišćansko vjerovanje ne bi imalo nikavog smisla. Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom.

Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici najprije počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.

Šareno jaje predstavlja simbol Vaskrsa

Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima.

Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa. Jaje je simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Hrist ustao iz groba i uznio se na nebo.

Pravoslavni vjernici okupe se oko vaskršnje trpeze i izgovore molitve.

Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”.

Vaskrsenje Isusa Hrista, najstariji je hrišćanski praznik i praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.

Isus Hrist, došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, da bi, potom, vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.

Svaka nedjelja tokom godine, mali Vaskrs

Raspet je na brdu Golgota (što znači kosturnica), na mjestu gdje je sahranjen prvi čovjek – Adam. Dok su ga razapinjali, Hrist je zamolio Boga da oprosti njegovim mučiteljima.

Sveta jevanđelja navode da je u rano nedjeljno jutro Hristov grob obasjala jaka svjetlost, od čije su jačine popadali stražari koji su čuvali grob, ogromna kamena ploča – koja je bila stavljena na ulaz u grob – pokrenula se i Sin Božiji je vaskrsao.

Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se Vaskrs praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.

Danas ovakav kanonizirani princip određivanja datuma Vaskrsa primjenjuju pravoslavne crkve. Radi značaja ovog praznika, svaka nedjelja u toku godine je mali Vaskrs.

 Svim pravoslavcima želimo srećan Vaskrs, a posebno našim dragim slušateljima i čitateljima-JU KSC i Radio Ilijaš!

Povezane objave

Back to top button