Direkorica Amra Matoruga: Žene se moraju boriti za svoje mjesto 365 dana u godini

Svima su nam uzor jake, nezavisne žene. U sredini u kojoj živimo mnogobrojne su uspješne žene, vrijedne pažnje. Žene jakog duha trebaju biti uzor kako se, radeći istrajno, u porodici i u profesionalnoj sferi života, mogu ostvariti ciljevi i dostići ravnopravnost. Jedna od primjera uspješne žene je direktorica JU Dom zdravlja Ilijaš, dr. Amra Matoruga s kojom smo razovarali povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena.

„Biti žena u javnom životu može ostvariti svaka žena ako ima cilj i motiv. Žena može da bude i porodična i da obavlja profesionalni posao i naravno sve to uspješno. Jaka žena znači jaka porodica, jaka zajednica i jaka država. Žena je temelj svake porodice. Žene su vrlo odgovorne i kreativne. Imaju „sedmo čulo“ za mnoge stvari, što nije slučaj kod jačeg spola. Iako se danas gleda na 8. Mart kao na komercijalni praznik, on ustvari predstavlja povijesnu borbu koju su žene morale voditi da bi uživale približno jednaka prava kao i muškarci. Unazad 100 godina, kada se desio taj trenutak, žene su dobile temeljna prava koja su osigurana zakonom. Žene u demokratskim društvima izborile su se za ravnopravnost spolova, ali nažalost u brojnim kulturama trećeg svijeta, žene se još uvijek smatraju manje vrijednim. Također, u mnogobrojnim razvijenim zemljama, žene su ravnopravne sa muškarcima, ali samo na papiru. Zbog toga, Dan žena treba da bude podsjetnik na sve ono što su žene postigle, i da bude dalji poticaj da žene mogu mnogo više doprijnijeti društvu, bez predrasuda i diskriminacije“, kazala je direktorica Matoruga.

Direktorica Amra Matoruga ističe da se žene mogu afirmisati u društvenu zajednicu a  najbolji način je dobra organizacija i znanje žene.

„Možemo da budemo dobre majke, domaćice, sestre, da budemo poslovne žene, političarke, doktorice.  Po profesiji sam ljekar već 23 godine. Direktorica sam koja ima i svoje pacijente. Dakle, ispunjavam svoje radne zadatke i kao direktorica  i doktorica. Poslije radnih obaveza,  opet sam majka, kćerka, domaćica. Uz racionalnu raspodjelu vremena, sve se može uspješno stići“, kazala je direktorica Matoruga.

Mnogobrojni su historijski primjeri koji govore o borbi žene za ravnopravnost. Žene su se vrlo često morale boriti izvan svojih granica koje im je okruženje davalo. Snažne i uspješne žene rušile su prepreke, savladavale diskriminaciju a sve to svojom upornošću i znanjem.Uspjevale su pronaći način da rade ono što vole,  bez kalkulisanja da li im neko to omogućava ili zabranjuje. Imale su samo jedan cilj – a to je USPJETI. Direktorica Amra Matoruga govorila je primjerima žena iz oblasti medicine koje su ostvarile svoje ciljeve.

Dr.  Teodora Krajewska – prva žena doktorica na prostorima Bosne za vrijeme Austro-Ugarske monarhije

„Postoji podatak da je prva žena doktorica na našim prostorima, bila Poljakinja dr. Teodora Krajewska koja je došla u vrijeme Austro-Ugarske vladavine. Bila je vrlo obrazovana žena koja je završila studij filozofije, bila pjesnikinja, učiteljica i završila medicinu. Dekretom cara Austo-Ugarske monarhije, došla na naše prostore 1892. godine i imenovana prvom liječnicom u tuzlanskom okrugu. Poslata je u Beč na specijalizaciju i vratila se u Tuzlu kako bi radila kao prva doktorica, ne samo u Bosni nego u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji u kojoj medicinu nisu mogle studirati žene a nostrifikacija diplome nije bila moguća.  Imajući u vidu tadašnji način života i stroga konzervativna pravila ponašanja za žene u Bosni (posebno muslimanke), postavljanje žene za liječnika u Bosni, bila je mudra odluka koja je znatno doprinijela poboljšanju zdravstvenih prilika. Naime, bilo je nezamislivo da se neka žena skine pred muškarcem pa makar on bio i liječnik koji bi pomogao ženi da se izliječi. Kasnije, prebačena je da radi u Sarajevu.  Doktorica Krajewska, sav svoj radni vijek posvetila je ženama Bosne. U njenoj objavljenoj knjizi postoji zapis u kojem je napisala „Sve bih zemlje za Sarajevo dala“.

Dr. Ševala Zildžić – Iblizović prva muslimanka u BiH  koja je završila medicinu

 „Primjer uspješne žene  u bližoj historiji iz oblasti medicine je doktorica Ševala Zildžić – Iblizović. To je bila prva žena muslimanka koja je završila medicinu. Rođena je 1903. godine u Sarajevu. Počela se školovati u vremenu  kada je to za ženu u BiH značilo rizik da će je zajednica odbaciti. Da bi završila medicinu, morala je pohađati Mušku gimnaziju za koju je morala dobiti saglasnost od reisul-uleme u čemu je uspjela. Ovim se još jednom, po ko zna koji put pokazalo da islam nije protiv obrazovanja žena, nego su to pojedinci. Iako je dobila saglasnost islamskog poglavara, u to vrijeme, sarajevska čaršija nije mogla prihvatiti njenu odvažnost. Postoje izvori koji govore  o tome kako su je kamenjem sarajevski momci saščekivali kada bi se vraćala iz škole, pa je otac morao da je u fijakeru dovozi i odvozi. Velika doktorica je studij medicine završila u Zagrebu i naravno vratila se u svoju Bosnu gdje je svoj radni vijek provela”.

„Žene se moraju boriti za svoje mjesto 365 dana u godini“ ističe direktorica Matoruga.

„Osmi mart je samo jedna personifikacija kada je krenula borba žena. Žena je stub civilizacije. Majka je nešto što je najvažnija uloga žene. Jer, mi odgajamo buduće generacije i čalnove društvene zajednice. Sve se može u životu ostvariti, ali odgoj se nosi od kuće, koje daju majke. Svim našim majkama i prijateljicama želim sretan 8. Mart i želim im da istraju u svojim ciljevima, jer ni jedan cilj nije neostvariv“, kazala je direktorica Matoruga.