Broj žrtava trgovine ljudima u BiH raste posljedih godina, a posebno zabrinjava što su polovina žrtava djeca, uglavnom romska, rečeno je na danas u Sarajevu na okruglom stolu povodom obilježavanja 18. oktobra, Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Šef Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu bezbjednosti BiH Stanislava Tanić upozorila je da se trgovina ljudima u BiH posljednjih godina razvija brže nego u prethodnom periodu.

Prema njenim riječima, okolnosti izazvane pandemijom virusa korona i teškom ekonomskom situacijom učinili su trgovinu ljudima nevidljivom i premjestili su dio aktivnosti trgovaca ljudima na internet i društvene mreže.

“Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije predstavlja teško kršenje osnovnih ljudskih prava i javlja se u raznim sektorima, pri čemu se ostvaruje velika dobit i često je povezana sa kriminalnim aktivnostima”, rekla je Tanićeva.

Ona je navela da su žrtve ovog oblika trgovine ljudima i muškarci i žene koji se vrbuju putem lažnih oglasa i društvenih mreža radi zaključivanja radnog odnosa, ali su žrtve i djeca koja se prisiljavaju na prosjačenje i zaključenje dječijih maloljetnihčkih brakova.

Tanićeva je rekla da je Savjet ministara BiH usvojio Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima za naredni četvorogodišnji period, u koju su ugrađene preporuke svih međunarodnih monitoring mehanizama, dok je Ministarstvo bezbjednosti uspostavilo koordinacione timove za borbu sa ovim problemom koje čine profesionalci i koji daju prve rezultate.

Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija ukazala je na potrebu da se na ovaj dan upozori na veliki broj djece koja su žrtve iskorištavanja.

“Ministarstvo pokušava da uspostavi minimalan standard kako da nadležne institucije grade svoje operativne sisteme i efikasnije prepoznaju potencijalne žrtve trgovine ljudima”, rekla je Đuderija, ističući da mjere prema djeci moraju biti drugačije i intenzivnije.

Prema njenim riječima, najveći broj žrtava trgovine ljudima su Romi, odnosno romska djeca, pripadnici jedne ionako izuzetno marginalizovane grupe, koji se tjeraju na prisilno prosjačenje, počinjenje krivičnih djela i prisilne brakove.

Đuderija je upozorila na nedostatak resursa, posebno na nižim nivoima vlasti, za borbu sa ovim problemom.

Šef Kancelarije Savjeta Evrope u Sarajevu Bojana Urumova konstatovala je da je trgovina ljudima globalni problem i da je posebno u porastu trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije.

“Iza statistika stoje konkretni pojedinci koji su bili eksploatisani, čije je dostojanstvo povrijeđeno“, rekla je Urumova i ukazala na važnost zajedničkog djelovanja domaćih institucija i međunarodnih partnera na suzbijanju ovog problema.

Alferdo Stripoli iz Kancelarije specijalnog prestavnika EU u BiH upozorio je da trgovina ljudima predstavlja bezbjednosnu prijetnju širom svijeta.

“U posljednjim godinama BiH je suočena sa mnogim oblicima trgovine ljudima i s vremenom je postala zemlja porijekla, tranzita i krajnja destinacija trgovine ljudima”, rekao je Stripoli, ističući da dužnu pažnju zahtijeva činjenica da trgovina ljudima često uključuje djecu.

On je dodao da EU sa svojim partnerima pruža znatnu podršku i tehničku pomoć vlastima BiH kako bi mogli spriječiti trgovinu ljudima, boriti se protiv nje i obezbijeiditi podršku žrtvama.

Prema podacima nadležnih institucija, u BiH je u prvih šest mjeseci ove godine identifikovano 47 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih su dvije punoljetne, a ostalo maloljetnici, dok je u ukupnom broju 26 žena i 21 muškarac.

Među žrtvama trgovine ljudima jedna osoba je strani državljanin, ženska maloljetna osoba iz Antigve i Barabude, koja se bavila prosjačenjem.

U 2020. godini identifikovano je 70 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih su polovina maloljetnici, uglavnom žene.

BHRT
Share.

Comments are closed.