Građani Bosne i Hercegovine danas ponovo glasaju na općim izborima i ponovo su dobili šansu da promijene teško stanje u zemlji i one koji su do takvog stanja doveli. Šanse za boljim životom rastu ukoliko što veći broj građana danas iskoristi svoje glasačko pravo od 07-19 sati.
Glasa se danas u našoj zemlji za članove Predsjedništva BiH, novi saziv državnog parlamenta, poslanike u parlamentu Federacije BiH i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika Republike Srpske, kao i za zastupnike u skupštinama deset kantona u Federaciji BiH.
Ovogodišnji izbori u BiH, kao i svi prethodni, biće održani u atmosferi dubokih nacionalnih i entitetskih podjela, a prethodila im je predizborna kampanja koju analitičari smatraju najprljavijom u posljeratnoj historiji BiH.
To se posebno odnosi na Republiku Srpsku, u kojoj je kampanja obilovala govorom mržnje i huškačkom retorikom, usmjerenom ne toliko prema kandidatima bošnjačkog i hrvatskog naroda, već više prema prema predstavnicima suprotsavljenih političkih opcija iz srpskog naroda.
Političke tenzije između dva suprotstavljena tabora u RS uoči izbora bile su blizu tačke ključanja i prijetile da prerastu u nasilje.
Izborna bitka bit će tijesna
Izborna bitka bit će tijesna na svim nivoima i pobjednike bi mogli odlučiti dosadašnji apstinenti, a njih je na prethodnim izborima bilo gotovo 50 procenata. Odazovu li se na pozive da glasaju, rastu šanse za promjene u Bosni i Hercegovini, oba njena entiteta. Ostane li izlaznost na dosadašnjem nivou, promjene su moguće, ali manje vjerovatne.
Sjenu na ovogodišnje izbore baca rad Centralne izborne komisije (CIK) koja nije iskoristila sve mehanizme da izborni proces ni u jednom trenutku ne bude kompromitiran. Mlake su reakcije bile na primjedbe za kupovinu glasova, namještanje članova izbornih komisija, prijavljene nepravilnosti prilikom dostavljanja materijala za glasanje putem pošte. Niko se u CIK-u nije posebno zabrinuo što na izbornim spiskovima ima više od osam hiljada stogodišnjaka.
Još više zabrinjava što su poslanici za sada vladajućih stranaka glatko odbili uvođenje elektronskog glasanja, koje bi omogućilo transparentnije glasanje, odnosno rezultate izbora koji ne bi mogli biti podložni manipulaciji.
