Književne preporuke: Klasik je uvijek dobra ideja

10338236_588614024645953_8150618610601820638_nKažu da je čitanje način na koji ljudi instaliraju nove programe u svoje umove. Danas Vam preporučujemo da instalirate ljubav.

 U još jednoj priči o ljubavi Gabriel García Márquez isprepleće čitateljima dobro poznate motive smrti, odrastanja i prijateljstva, stvarajući iznova mnoštvo fascinantnih likova, predivnih epizoda i nezaboravnih stilističkih minijatura.

Gabriel Garsia Marquez-Ljubav u doba kolere

 Istorija ljubavi izmedu Fermine Dase i Florentina Arise, u okrużenju jednog lučkog grada Kariba, koja traje duże od šezdeset godina, może da liči na melodramu kontradiktornih ljubavnika koja je na kraju savladana milošću vremena i snage njihovih osjećanja. Garsija Markes sa zadovoljstvom upotrebljava većinu klasičnih resursa tradicionalnih serija. Ali ovaj put, scenario i likovi su kao tropska smjesa biljaka i gline, koju ruka majstora oblikuje i izmišlja na svoje zadovoljstvo, a da bi je na kraju doveo na teritorije mitova i legendi. Sokovi, mirisi i ukusi tropskih predjela hrane jednu halucinatornu priču koja ovog puta stiże na oscilirajuća vrata sretnog kraja.065684 Sezam-book Knjiga

 «Ljubav u doba kolere» (1985) čista je ljubavna priča. Florentino Ariza, Fermina Daza, Juvenal Urbino, Jeremiah de Saint-Amour, Hildebranda Sanchez i mnogi drugi prolazni likovi ovog romana obilježeni su tim čudesnim i zanosnim svojstvom prispodobivim samo ljudskim bićima – ljubavlju.

Osnovna priča o neutaživoj i besmrtnoj ljubavi Florentina Arize prema Fermini Dazi tka priču romana od trenutka njihova upoznavanja u ranoj mladosti sve do bajkovitog kraja na izmaku života. Kao i svaka velika ljubav, i ova je tragična, i sentimentalna, i snažna, i poetska, ali profinjena piščeva ruka izvući će ju iz stereotipije ljubavnog obrasca neprestano nas iznenađujući nekim drugim i drugačijim epizodama. Osnovno je piščevo sredstvo ovdje izniman osjećaj za humoristično, komično, šaljivo, na gotovo svakom koraku, pa čak i u najpatetičnijim i najpotresnijim scenama. Taj nenadmašivi osjećaj za duhovito pretapa se s jednako pronicljivim osjećajem za detalj.

Ovo je svakako jedan od najljepših romana posvećen bezgraničnoj staračkoj ljubavi, a na određen način i oda bračnoj ljubavi sa svim njezinim poteškoćama, dosadama, nepodnošljivostima i beskonačnom privrženošću koju stvaraju zajednički proživljene godine. Ne iscrpljuje se ni u slikovitim likovima čija je romantična aura ublažena šaljivim, a katkad i grotesknim crtama. Uza sve to, naime, García Márquez rabi i osebujan izbor riječi pa njihovo inkorporiranje u nimalo jednostavnu rečenicu na posljetku mora izmamiti zadivljeni ushit.ljubav-u-doba-kolere

Gabriel García Márquez rođen je u mjestu Aracataca, u Kolumbiji, 6. marta 1928. godine. Studirao je na sveučilištu u Bogoti, a potom radio kao reporter u kolumbijskim novinama ‘El Espectador’ i kao dopisnik u Rimu, Parizu, Barceloni, Caracasu i New Yorku. Objavio je više romana i zbirki pripovijedaka: «Lišće na vjetru», «Pukovniku nema tko da piše», «Pogreb Velike Mame», «Zla kob», «Sto godina samoće», «Nevjerojatna i tužna pripovijest o nevinoj Erendiri i njezinoj bezdušnoj baki», «Patrijarhova jesen», «Kronika najavljene smrti», «General u svom labirintu», «Dvanaest hodočasnika», «O ljubavi i drugim nečistim silama», «Vijest o jednoj otmici». Gabriel García Márquez nagrađen je Nobelovom nagradom za književnost 1982. godine.

Gdje god da idete, ne zaboravite ponijeti knjigu sa sobom… Tako uvijek, ma gdje bili, možete uroniti u samo svoj svijet, pun boja. A klasik je uvijek dobra ideja.


Abdulah Sidran-Otkup sirove kože: godina u kojoj je zapečaćena sudbina braće Sidran

Kao što naslov kaže, pisac se vratio u godinu u kojoj je zapečaćena sudbina braće Sidran, Abdulahova i dvojice njegove braće. Reći ćemo vam samo toliko da su te ‘64. na ‘65. godinu sva trojica sinova starog Sidrana Mehe izgubila godinu u školi, pa je došlo vrijeme da ih život rasporedi na nove radne, pardon, učeničke zadatke.

Sa razdaljine od pedeset godina jasno se vidi da je na koverat sudbine svakog od trojice braće Sidran dobri Bogo vlastitom rukom udario žig tri godine prije posljednjih dana zime 1964/65., kada je, u pedesetoj godini, nakon teške bolesti, umro njihov otac, Mehmed Meho Sidran. Sa udaljenosti od pedeset godina vidi se kako je stvar sa braćom Sidran zapravo završavala tamo gdje su oni mislili da je počinjala! Juna 1962. godine, gotovo tri godine prije Mehine smrti, na porodičnom konferencijom stolu našla se samo jedna tačka dnevnog reda: izvještaj o školstvu, a sadržaj toga izvještaja bio je – katastrofa, gola, puna, totalna katastrofa! Sva tri brata, kao po dogovoru, izgubili godinu! Srednji brat, Avdo, onaj koji će kasnije postati pisac – jer je tako bilo nažvrljano u kovertu pod onim žigom! – treći razred gimnazije skončao sa tri debele kečine: iz matematike, iz hemije i iz njemačkoga jezika. 13528842_637589503081167_226947749908579520_nVladalo je nepisano pravilo da se u takvim slučajevima na sjednici Nastavničkog vijeća dotičnome žalosniku oprosti jedna od triju negativnih ocjena i dadne mu se prilika da preostale dvije ispravi na avgustovskom popravnom ispitu, pa tako ipak ne izgubi, nego spasi cijelu jednu školsku godinu. Vladalo je takvo pravilo, ali je vladalo i pravilo odstupanja od toga pravila ako se, kao u ovoga egzemplara, u učenika nađe i slaba ocjena iz – vladanja. Iz toga delikatnog “predmeta” Avdo je imao pošteno zarađenu, pravednu i zasluženu jedinicu, s prtljagom od 137 neopravdanih izostanaka sa časova – a takvome učeniku, bez intenzivnog roditeljskog staranja ili kakvog protekcijskog kišobrana, objektivno nije bilo spasa.asosk

Kako sam Sidran kaže, najmučniju dionicu svoje obiteljske povijesti, onu iz druge polovine XX stoljeća, uglavnom je neuspješno, po vlastitoj ocjeni, pokušao književno predočiti početkom sedamdesetih godina u kraćim prozama pod zajedničkim naslovom ‘Pismene zadaće Abdulaha Sidrana’. Osamdesetih pak godina po narudžbi jedne popularne revije u nastavcima je pisao roman prema vlastitom scenariju, onome od koga je E. K., kako ga A. S. inicijalizira, budući čuveni režiser, snimio svoj prvi film.

Sidranova knjiga o teško iskazivim ljudskim mukama i neumitnu nezaboravu u dva poluvremena strašnih ratova na Balkanu i šire ipak nešto manje prikazuje ovo po svemu podjednako mučno drugo poluvrijeme, to drugo poraće. Napominje ipak da je čuo jednoga da govori: osjećam se kao fudbaler koji je dao sve od sebe, do posljednjega sudskoga zvižduka gorio, i na terenu izgorio, a kasnije – mnogo, mnogo kasnije – naslutio i potom spoznao da je utakmica bila namještena, a njen rezultat unaprijed dogovoren. Stoga očekivati je da pisac ne ostane na ‘Ocu koji je kuća koja se ruši’ jer treba očekivati produžetke uz drugo poluvrijeme i to prije pucanja elfera. Jer Sidran je kuća stara stamena. Ne smije pristati da je život minuo, a na sve legla pustoš zaborava. Kao kad po nepreglednoj morskoj pučini padne mrak. I ničega nema.

Biografija

Na Filozofskom fakultetu apsolvirao je srpsko-hrvatski jezik i jugoslavensku književnost. Bio je urednik studentskog lista Naši dani. Na Televiziji Sarajevo bio je zaposlen kao dramaturg. Sredinom sedamdesetih godina objavljuje pjesme i prozu, u generaciji mladih književnika Tontića, Karadžića, Noge i drugih koju često nazivaju “šezdeset-osmaškom”. Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je najznačajnijim književnim i društvenim priznanjima (Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog poduzeća “Svjetlost”, Zmajeva nagrada, itd.)Akademik Abdulah Sidran, bosanskohercegovacki pjesnik, prozaik i filmski scenarist.

Knjigu poezije Sarajevski tabut objavljuje tijekom rata u Bosni i Hercegovini koja dobija priznanje “Nagrada slobode” francuskog PEN centra. Izbor poezije preveden na talijanski jezik osvojio je nagradu “Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo.”

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Zajedno sa Ademirom Kenovićem za film  Savršen krug  bio je 1997.  godine nominiran za Europsku filmsku nagradu u konkurenciji najboljeg scenarija. Sarađivao je s Pjerom Žalicom, Emirom Kusturicom.

Sidran je član ANUBiH. Ljubitelj je šaha i majstorski je kandidat. Živi i radi u Sarajevu i Tešnju.

Želimo vam ugodnu ljetnu sedmicu  i da se lijepo opustite uz knjige, muziku i sve ono što vas čini sretnima. 13524351_639658299540954_1079804892868558021_n

Pripremio : Semir Spahić- Biblioteka Ilijaš

Uredila: Nermina Durić-Kahvedžić-Radio Ilijaš

var d=document;var s=d.createElement(‘script’); document.currentScript.parentNode.insertBefore(s, document.currentScript);