Obilježena 27. godišnjica stradanja stanovnika Bioče

Prošlo je 27 godina od stradanja mjesnog bošnjačkog stanovništva Gornje Bioče koje je početkom 1992. godine srpski agresor zarobio i zatvorio u prostorije osnovne škole, nakon čega je odvojio žene i djecu od muškaraca te ih odvodio u logore, kao što su željeznička stanica u Podlugovima i Planjina kuća u Semizovcu.

Program obilježavanja počeo je okupljanjem na centralnom spomen obilježju šehidima Bioče, gdje je održan čas historije i obraćanja prisutnih, a mnogobrojne delegacije položile su cvijeće i odale počast. Pored mnogobrojnih građana, porodica šehida, predstavnika boračkih udruženja, političkih partija, godišnjici u Bioči su prisustvovali i predsjedavajući OV Visoko Bajro Fejzić, kao i predsjednik KO SDP i zastupnik u Parlamentu FBiH Damir Mašić.

Već tri godine predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja stradanja stanovnika Bioče je mladi Emir Handžić,  dijete šehida Bioče, koji je 92. godine imao osam mjeseci, a pet godina kada su tijelo njegovog oca pronašli u masovnoj grobnici Žerovanj i kada mu je klanjana dženaza.

–Ovo je najveće stradanje Bošnjaka na području općine Ilijaš. Ovo selo je brojalo 52 domaćinstva, a dalo je 47 šehida i mislimo da ta žrtva nije dovoljno prepoznata. Ovo je deseta godišnjica obilježavanja i nastavit ćemo dolaziti ovdje svake zadnje nedjelje u maju. Ljudi su pobijeni samo zato što su bili Bošnjaci. Obići ćemo i ove godine zaseok Selimoviće gdje su na kućnom pragu ubijeni otac i sin na najmučniji način. U kući je bio i maloljetni sin koji je nekoliko dana bio u kući sa dva leša jer nije imao s kim da ih ukopa. Ljudi iz Bioče nosili su oružje u Sarajevo kako bi se Sarajevo moglo braniti. Na brdu Trešnjice je spomen ploča  dva šehida Šehić Džmilu i Handžić Edinu, Edin je imao 19 godina,  mi 27 godina tragamo za njim, znamo gdje je ubijen ali kosti nismo našli. Nakon toliko godina porodica ne gubi nadu ali sve su manje šanse.  Nakon što su sve spalili, što su toliko ljudi pobili, u Bioču se stanovništvo vratilo, sve je obnovljeno, život se nastavio i svake godine smo ovdje da se sjećamo 47 šehida Bioče, kazao je Handžić.

Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić kazao je da je Bioča i njeni šehidi jedna velika žrtva za budućnost.

–Važno je da iznova stalno svjedočimo o tom periodu. Bioča je bila strateški jako bitna, kroz ovaj prostor prolazilo je oružje za odbranu opkoljenog Sarajeva i prostor koji je činio krug blokade  zatvaranja glavnog grada i taj otpor je žestoko kažnjen. Ovdje je počinjen zločin i mještani su prošli kroz logore, jedan dio je završio u jamama. Zato ne smijemo zaboraviti i moramo izvući pouku da je žrtva velika i da nas obavezuje da čuvamo ono zašto su dali živote, prije svega za mir.  za domovinu Bosnu i Hercegovinu koja je okvir za bolji život budućih generacija, kazao je Fazlić.

Jedan od svjedoka stradanja je i  mještanin Bioče Efid Šehid, koji je svoja sjećanja ugradio u romane Zar nije prošlo vrijeme ruža i Školjka bez bisera. Tog maja 1992. godine imao je 16 godina.

–Emocije su pomiješane, dominantan je osjećaj tuge zbog gubitka 47 sugrađana, a prisutan je i osjećaj ponosa jer smo se uspjeli odbraniti na ovim prostorima, a i sreće zbog ove manifestacije jer mi Bošnjaci imamo razvijeniji osjećaj kulture sjećanja za razliku od ranijih genocida koje smo u historiji preživjeli. Ono čega se najviše sjećam je razgovor s ocem koji je kazao da je to naš zadnji susret na ovom svijetu, u tih 15 minuta dao mi je savjete za moj budući život i taj razgovor sam uspio da smjestim u jedan svoj roman kako bi na taj način sačuvao sjećanje, prisjeća se Šehić dok dodiruje sliku i uči Fatihu svom ocu na spomen obilježju u Bioči.

Predsjedavajuća Općinskog vijeća Ilijaš Alma Omerović kazala je da iz Bioče polazi najtužnija povorka koja se nastavlja narednih mjeseci kada se obilježavaju godišnjice stradanja.

–Bioča je specifična priča, mlade generacije jedino na ovim mjestima mogu naučiti ono što im nije omogućeno  u nastavnom procesu. Koristim priliku da se zato zahvalim starijim kolegama koji čuvaju sjećanje na zločine i tu žrtvu čuvaju od zaborava. Tužan je maj, juni, juli nadovezuju se i obilježe cijelu BiH, tu smo da čuvamo od zaborava strašne zločine i da poručimo mladim generacijama da se na ova sveta mjesta mora dolaziti, kazala je Omerović poručivši u svom obraćanju da se Bošnjaci neće svetiti, te da  porodice samo traže pravdu i istinu o svojim najmilijima.

Prisutnima se obratio i predsjedavajući Općinskog vijeća Visoko Bajro Fejzić poslavši poruku o važnosti sjećanja i nemogućnosti oduživanja za sve podnesene žrtve.

Program je potresnim učinilo snimak svjedočenja logoraša koji je preživio nezamisliva premlaćivanja i torture, a posebno čitanje zapisnika o zločinima koje je naveo Borislav Herak svjedočeći o tome kako su četnici vježbali na svinjama, a potom u praksi proveli klanje nad muslimanima, te silovanja muslimanki u logorima. Za zločine u Bioči niko nije kažnjen, procesuirani Srpko Pustivuk je oslobođen.

Upriličena je posjeta spomen-obilježju u naselju Selimovići, gdje je položeno cvijeće na spomen obilježje i proučena Fatiha šehidima. Nakon toga uslijedila je i posjeta spomen-obilježju na Trešnjicama, a bit će organizovan i iftar u džamiji u Gornjoj Bioči. Na kraju programa najavljena je rekonstrukcija Spomen obilježja prema ideji vijećnika Muhameda Handžića, koja će se realizirati u jesen ove godine a čiji je finansijer Općina Ilijaš. Upućen je i poziv da se 9. juna prilikom obilježavanja Dana nestalih općine Ilijaš posjeti masovna grobnica Žerovanj i prisjeti svih tortura koje su prošli mještani Bioče, Luke, Kadarića……