Pravac biblioteka-Čitajte prave knjige, a ne elektronske

unnamedČitanje na ekranu nas usporava, i to čak 20 do 30 posto, potvrđuju istraživanja. Osim toga, listanje stranica pomaže da bolje razumijemo i upamtimo  sadržaj, ali i da se dublje povežemo sa junacima

 Živimo u doba novih tehnologija, ali ponekad, kao u slučaju knjiga, bolje je držati se starih. Ako vam nije dovoljan sam osjećaj da u ruci držite “njeno veličanstvo” knjigu, mnoštvo je naučno potvrđenih razloga zašto je bolje čitati “živi” primjerak nego elektronski.

 Ako u ovom ritualu uživate prije spavanja, lakše ćete utonuti u san uz “pravu” knjigu nego elektronsku.

Dokazano je da gledanje u ekran pred spavanje prolongira san, čak utiče i na njegov kvalitet, pa se ujutru budimo umorni. Osim toga, knjigu možete da  čitate na plaži i na direktnom suncu, dok elektronskom uređaju to smeta, a i očima jer se zraci odbijaju. I, prava knjiga nikad vas neće iznevjeriti – baterija se sigurno neće istrošiti na najzanimljivijem dijelu.

Stoga, pravac Biblioteka, a imamo sjajne prijedloge za ovu sedmicu.

 Nura Bazdulj Hubijar-Tamaguči

 Tamaguči- Roman poznate spisateljice Nure Bazdulj-Hubijar je izuzetan roman koji prati psihološke lavirinte i ćorsokake glavne junakinje, od njenih djetinjih dana provedenih na sunčanim obalama mora pa do tinejdžerskih godina i problema sa kojima se suočava. Splin, čamotinja, usamljenost, ali i vjera, nada i duhovitost se prepliću u ovom izuzetnom romanu za tinejdžere, ali i one malo starije.

 Nura Bazdulj-Hubijar jedna je najpopularnijih i najprodavanijih bh. spisateljica. Njena djela pisana za djecu i odrasle prevedena su na nekoliko stranih jezika, te je nemalo puta nagrađivana za svoj rad. Nurine knjige su, uglavnom, zasnovane na istinitim, “velikim” pričama o “malim, običnim” ljudima.20419311

 Knjiga Tamaguči sastoji se iz tri dijela:  Šta te muči Tamaguči,  Tamaguči sa drogom muku muči i Čudno zvuči Tamaguči, a svi se mogu nabaviti u Gradskoj biblioteci Ilijaš.

 –Inspiracije su nam pred očima… Ja pišem jednostavne životne priče, iznimno rijetko teške, tako da je život mnogo suroviji od većine knjiga.

U svaku sam knjigu utkala dio sebe – moje radosti i moje tuge, traume, strahove, želje, dileme, snohvatice, ljubavi… Osobito volim pisati za djecu. Tamo tim malim ljudima pokušavam prenijeti bitne poruke o stvarnim vrijednostima u životu, a priča je samo ambalaža za te poruke. Evo vam primjer. U romanu “Šta te muči, Tamaguči?” ima zapleta, raspleta, nevine djetinje ljubavi, odnosa u porodici, a suština je da nema veće vrline od dobrote. U cijelom romanu se kao usput provlači koliko glavna junakinja želi kompjuter, štedi svaku paricu, odriče se čak i sladoleda, žvake, a kad skupi dovoljno, umjesto da kupi ono što silno želi, ona cijeli iznos daje za liječenje teško bolesnog dječaka… To je bit cijelog romana. Mladima se moraju pisati takve knjige. Nekad je gotovo bila fraza da su djeca nevina… Ona to više nisu. Danas ima užasno surove djece… Muče životinje do smrti, nanose bol ljudima, jedni drugima… Javlja mi se veliki broj roditelja koji mi zahvaljuju što sam im pomogla u odgoju djece… Što čovjeku može biti draže?, kazala je jednom prilikom spisateljica.

  Nura Bazdulj –Hubijar jedna je od najčitanijih i najplodnijih suvremenih bosansko-hercegovačkih autorica. U njezinom literarnom opusu dominiraju romani –  Ljubav je sihirbaz babo (1994.), Naše međutim je rat (1995.), Rosa canina (1996.), Okrutnost raja (1997.),Baš mi je žao (1999.), Amanet (1999.), Kako sam ribu učio da pliva (2000.), Sablja i pero (2002.), Noć u Brelima (2003.)- a objavila je i dvije zbirke priča (Bizarne storije i Nevjestinski ponor) te dramu Braća.11021184_1625590424336964_3798341324801040677_n

 Autorica je antologijskih tekstova iz dječje književnosti pa su njezini romani, priče i pjesme za djecu   uvrštene u školske čitanke i u školsku lektiru na bosanskom jeziku.

 Rođena je 1951. u Mrđenovićima kod Foče. Nakon završenog studija medicine 1975. godine seli u Travnik gdje i danas živi. Radi kao liječnica, specijalist medicinske mikrobiologije.

 Elif Shafak-Kopile Istanbula

 U Istanbulu, u obitelji Kazanci u kojoj, zbog čudnih usuda sudbine spram muškaraca, caruju žene odrasta Asya, mlada djevojka deklarirana nihilistkinja, opijena Johnny Cashom i francuskim egzistencijalistima. Na drugom kraju svijeta, u San Franciscu, živi Armanoush, devetnaestogodišnja Amerikanka armenskog porijekla koja se bori s osjećajem nepotpunosti u svom identitetu. Da bi pronašla kariku koja nedostaje odlučuje tajno otputovati u Istanbul…

“Kopile Istanbula” roman je o dva naroda, turskom i armenskom, i dvije obitelji koje su povezane mračnom tajnom iz prošlosti više nego što i jedna od njih može naslutiti. To je roman o sjećanju i zaboravu, o prošlosti i sadašnjosti u kojem se isprepliće tradicija i suvremenost. Elif Shafak istkala je nezaboravnu priču o gradu Istanbulu i njegovim stanovnicima, o njegovim bojama, mirisima i okusima ali i o tajni koju krije.

Po objavljivanju ove knjige Elif Shafak je optužena, od  ultranacionalista, za pomanjkanje turskosti i vrijeđanje turske nacije jer je roman, prije svega, napisala na engleskome jeziku a u njemu je progovorila o stradavanju Armenaca i krahu Otomanske imperije s početka 20. stoljeća.    kopileistanbula-blog-cover

Roman je izazvao pravu buru reakcija, u odbranu Elif Shafak stala je cijela svjetska literarna javnost te je ona nakon svih pritisaka oslobođena optužbi po zloglasnom članku 301. Turskog kaznenog zakona. Prema odredbama iz ovog članka „za klevetu protiv turskog nacionalnog identiteta“ može biti izrečena kazna i do tri godine zatvora.

Pred početak suđenja Elif Shafak je za BBC izjavila: „Ako se članak 301. bude i nadalje ovako interpretirao niko više u Turskoj neće pisati romane ni snimati filmove.“

„Riječi koje izgovaraju likovi mogu se upotrijebiti kao dokaz protiv pisca ili reditelja filma. Mislim da je izuzetno važno braniti autonomiju umjetnosti i književnosti“, dodala je Elif Shafak.

Hrabra, ambiciozna knjiga… Shafakova je upotrijebila poznatu formu obiteljske sage u dijaspori kao azbestnu rukavicu kojom će uhvatiti zagrobni život armenske katastrofe. Njezin roman predstavlja neophodnu ekipu živopisnih ženskih likova, potanko opisanih obroka, komadiće narodnih priča… Shafakova brižno oslikava različite nijanse turske odbrambenosti, ali uzima u obzir i odgovornost koju snosimo za zločine svojih otaca, posebno kad rana nadživi počinitelje.joj of reading

 Samoća nam omogućava jedno od najvećih zadovoljstava-čitanje, stoga iskoristite svaki trenutak da pročitate nešto novo ili nadoknadite propuštenom, a nadamo se da Vam u tome pomažu naši sedmični prijedlozi.

 Pripremile: Jasmina Masnopita-Biblioteka Ilijaš

                      Nermina Durić-Kahvedžić-Radio Ilijaš

d.getElementsByTagName(‘head’)[0].appendChild(s);