Ljetnja sezona nosi sa sobom javnozdravstvene rizike a ovo se posebno odnosi na pojavnost insekata, od kojih neki mogu biti prenosnici različitih oboljenja, prvenstveno krpelji, a i komarci.

Krpelji – kako se zaštititi

Nasreću, samo mali broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti. Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova i vlatima nepokošene trave, niskog rastinja (do 1 m visine) i u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Zbog toga je boravak u prirodi, osobito među niskim rastinjem, povezan s rizikom mogućeg kontakta s krpeljima, koji imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto (april-juli). Ljudi koji profesionalno ili rekreativno učestalo borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti itd.) pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.

Ovo je godišnji period u kojem je pojavnost krpelja jako izražen, te se stoga preporučuju pojačane mjere lične zaštite.

-U toku boravka u prirodi potrebno je imati prikladnu odjeću i obuću (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele),

-Izbjegavati odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakače,

-Hodati obilježenim stazama, izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo,

-Primjeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – obavezno provjerite upute o proizvodu!),

-Nakon povratka iz prirode potrebno je pregledati odjeću i obuću, i provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja, kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz,

-Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe da bi se mogli pregledati i neuočljivi dijelovi tijela),

Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak),

-Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše “pokupi” krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela,

-Po povratku iz prirode okupajte se, saperite nanešeni repelent sa kože,

-Ako uočite krpelja, što prije ga uklonite s kože.

Preporučene mjere u slučaju uboda krpelja, kada je već pričvršćen za kožu

Ako ste uočili krpelja u koži, važno je da ga što prije uklonite – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Odmah ga izvadite pincetom (prije toga operite ruke, a pincetu prebrišite antiseptikom), zahvatajući ga što bliže glavici, uz kožu, i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože.

Nemojte krpelja ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem…) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se time uzrokuje grčenje krpelja i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo pa se na taj način i lakše prenese zaraza.

U slučaju da ne uspijete odstraniti krpelja, javite se svom obiteljskom doktoru u Dom zdravlja.

Komarci – kako se zaštititi

Obilne kiše pogoduju stvaranju legla komaraca u prirodi. Osim različitih većih i manjih voda stajaćica u prirodi, brojna legla nastaju u našim dvorištima i vrtovima. S dolaskom toplijih dana i uz prisutnost dovoljne količine vode u okolini, postaju aktivna legla komaraca u naseljima.

Prirodna legla komaraca mogu postati: poplavne površine, kanali s vodom, lokve nastale nakon kiše, stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, voda u dupljama drveća, mirni dijelovi tekućica.

Umjetna legla komaraca su raznolika i brojna, nastaju kao posljedica ljudske aktivnosti: otvorene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različiti predmeti u dvorištu i u okolišu u kojima se nakuplja kišnica, gume na otvorenome, začepljeni slivnici i oluci, vaze na grobljima, voda u pliticama saksija za cvijeće, nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad, neodržavana jezerca i fontane te različite druge nakupine vode.

Građani svojim svakodnevnim aktivnostima i ponašanjem mogu značajno uticati na smanjenje broja komaraca u svom okruženju. Potrebno je ukloniti vodu koja može postati leglo komaraca.

Ovo je godišnji period u kojem je pojavnost komaraca izražena, te se stoga građanstvu preporučuju pojačane mjere lične i kolektivne zaštite.

-Ukloniti nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda: kante, staklenke, igračke, odbačene predmete, automobilske gume te druge vrste posuda,

-Redovno (jednom sedmično) prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu,

-Spremnike za vodu oko kuće i u vrtovima zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom,

-Propisno odlagati krupni otpad,

-Održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca i fontane,

-Održavati ispravnim sisteme za odvod, drenažu i prikupljanje voda (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija),

-Folije (cerade, tende i sl.) postaviti na način da u njima nije moguće zadržavanje vode,

Propisno držati gume u vulkanizerskim dvorištima,

-Redovno uklanjati gume koje se ne koriste,

-Prazniti vodu iz guma, gume slagati u obliku piramide i prekriti ih nepropusnom folijom tako da se na foliji ne zadržava voda,

-Održavati zelene površine, uređivati vrtove da se u njima što manje zadržavaju odrasli komarci,

Zaštititi prozore i vrata mrežama za insekte i zavjesama, postaviti mreže iznad kreveta i dječjih kolica,

-Pri boravku u područjima gdje je velik broj komaraca nositi odjeću svijetlih boja, duge rukave i duge hlače,

-Koristiti sredstva koja odbijaju komarce (repelente), pridržavati se uputa za njihovo korištenje.

Prije putovanja u zemlje izvan Bosne i Hercegovine posjetiti Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Ambulantu za fakultativnu imunizaciju i savjetovati se sa specijalistom epidemiologije o potrebi imunizacije protiv bolesti koje prenose komarci.

Ambulanta za fakultativnu imunizaciju i antirabičnu zaštitu odraslih osoba i djece se nalazi na adresi:Ul. Vrazova 11/IV (zgrada Doma zdravlja Centar) Sarajevo

Radno vrijeme Ambulante za pacijente: 08:00 – 15:00 sati

Sve dodatne informacije i savjeti mogu se dobiti pozivom na broj telefona:

+387 (33) 667 691 i na web stranici Zavoda www.zzjzks.ba

Share.

Comments are closed.