AUTOTECH BH: Mladi stručnjaci u Ilijašu programiraju robote za industriju
Seudin Softić je pokrenuo kompaniju “Autotech BH” u Ilijašu, na osnovu ideje i inicijative proširenja poslovanja istoimenog preduzeća u Sloveniji, piše Klix.
Okupio je mlade ljude iz naše zemlje, s ciljem da ponudi alternativu odlasku te osigura prostor za njihov rad, napredovanje i prve prakse u oblasti automatizacije i robotizacije.
“Stizalo je puno upita iz BiH i Srbije na adresu naše kompanije u Sloveniji. To smo smatrali pozivnicom za pokretanje posla ovdje, čime bismo ubrzali komuniciranje, realizaciju, ali i servisiranje. Prepoznali smo potencijal koji naša zemlja ima, kako zbog tržišta, pozicije, tako i zbog brojnih mladih ljudi koji izlaze s Mašinskog fakulteta u Sarajevu, te imaju dobre osnove da se usavrše i rade sa nama”, kazao je Softić.
Njihova rješenja donose smanjenje grešaka u proizvodnji, standardizaciju proizvoda, te manje škarta, što se smatra ključnim za razvoj proizvodnje, a neka od ovih pitanja su vezana za uslove koje postavlja međunarodno tržište.
“Veliki broj zaposlenih ima korijene u BiH, zbog čega smo se lakše povezali. Sada radimo sa novom generacijom, koja pokazuje izuzetan interes, za rad i održavanje robota. Prilagodili smo se našem tržištu, nudimo naše usluge preko rent-buy usluge, što znači da je kupcu omogućeno da plaća usluge, kako bi izbjegao prevelike početne investicije. Već vidimo rezultate, jer smo time probudili interes malih kompanija. U narednom periodu je ključ stvoriti jak tim koji ima puni kapacitet da odgovori na sve izazove na terenu 24/7, a tu nam trebaju i novi ljudi, ali i dobar okvir za edukacije. Na tom putu smo se odlučili povezati i sa univerzitetskom zajednicom”, dodaje Softić.
Tako se rodila saradnja sa Mašinskim fakultetom, kroz razmjenu znanja, a zatim i doniranje opreme, te razvoj postojećeg laboratorija za katedru robotike.
“Želimo napraviti most između privrede i obrazovnog sistema, gdje ćemo moći educirati nove kadrove, te pripremiti ljude na ono što mi zovemo ‘industrija 4.0’ Tu nije samo riječ o studentima, već starijim generacijama i iskusnim kadrom. Želimo povezati mentore, iskusne ljude iz prakse, od tehnologa i šefove proizvodnje”, napominje Softić.
Uz podršku USAID Projekta “Diaspora Invest” kompanija je finansirala
nabavku nove opreme, koja je omogućila širenje biznisa i otvaranje novih radnih
mjesta
“Prepoznati smo kao kompanija koja u svom poslovanju ima sve elemente te
pozitivne mobilizacije bh. dijaspore. Doktora Advana Begovića zaposlenog u
Siemensu smo uključili da nam pruži podršku u razvoju Instituta za
automatizaciju, robotiku i kooperaciju u BiH, koji će se razviti na temeljima
saradnje koju je Autotech BH počeo sa Mašinskim fakultetom. Tu se još jednom
vidi važnost saradnje sa našom dijasporom i znanjem koje naši stručnjaci mogu
donijeti ovdje, kako kroz povremeni angažman, ali i kroz učešće u trajnim
razvojnim projektima”, dodaje Softić.
Mašinski fakultet je prepoznao ovu inicijativu, te je danas saradnja između ove
institucije i “Autotecha” primjer povezivanja privatnog sektora i
obrazovne ustanove, kada je u pitanju razmjena znanja i omogućavanje kvalitetne
prakse za buduće profesionalce. Kroz dosadašnju saradnju, “Autotech”
je donirao i opremu u vrijednosti od oko 200.000 KM.
“Naš je cilj da studente stavimo u fokus našeg obrazovno procesa, da se
njima daju problemi, da neće se baviti teorijom u glavi, već da se pripreme za
izazove koji ih koriste u praksi u budućnosti. Kroz korištenje laboratorijske
opreme to će uraditi na efikasan način. Studenti kroz ovakvu vrstu nastave oni
razmišljaju, budu kreativni, a pritom dobiju naučne i teorijske osnove. Ovo je
prilika da se sistemski uredi. Studenti su to radili i kroz programe razmjene,
a sada kroz ovakve aktivnosti, praktične probleme, te efikasnije radimo u BiH.
Nigdje nema, kao u oblasti automatizacije, toliko ovakvih dinamičnih promjena,
skupo je da univerzitet i institucije, gdje će firme ulagati i inovirati opremu
je zaista najbolje rješenje, i za njih, I za nas”, kazala je prof. dr.
Maida Čohodar Husić.
Edin Lipovac je mašinski inženjer i dio tima “Autotecha”. Sa nama je
podijelio detalje o poslovima koje ovaj tim obavlja.
“Počeo sam raditi u Autotechu od novembra prošle godine. Razlog zbog čega
sam se opredijelio za ovo zanimanje jeste izazov koji ova struka pruža i šansa
za nova znanja i napredovanje. Ovo je zanimanje budućnosti, programiranje
robota i PLC-ova ima dobru poziciju, te svi koji se uključe i educiraju u ovom
pravcu, sutra će imati dobre prilike na tržištu rada. Kada je u pitanje posao
koji ovdje radimo, tu ima par detalja kojim se može približiti javnosti. Sam
robot po sebi je multifunkcionalan, u smislu konstrukcije, stvar je u tome što
se na samog robota dodaje dodatna oprema i on se programira na načina da se
usmjeri za potrebe namjene, po želji naručioca. Njegova uloga je različita, ide
od zavarivanja do skladištenja, kombinovanja rada nekoliko robota i slično.
Montiramo alat, te robot vrši kretanja koja se programiraju. Svaki robot ima
svoj panel, na kojem se zadaju tačku i onda on radi po svojoj putanji, a kroz
softver se svakako mogu pripremiti i kompleksnija rješenja i zadaci”,
pojašnjava Lipovac.
Maida Osmanlić je završila Mašinski fakultet na smjeru proizvodnje,
robotizacije i automatizacije. Interesovala ju je sfera robotike, te je tako
došla do svog prvog zaposlenja u “Autotechu”. Ona je i doprinijela
ideji
“Došli smo na ideju, uz pomoć profesorice Čohodar, da pokrenemo
edukacijski centar na mašinstvu. Nismo imali robota, dovoljno praktične vježbe.
Sada imamo robote i znanje, želimo razviti programe praktične obuke, koji mogu
doprinijeti i studentima koji su na studiju, ali i stručnjacima koji žele
saznati više, dobiti nova znanja i preuzeti dobre prakse. Roboti koje trenutno
imamo mogu služiti za različite namjene, sve je stvar programiranja. Naš tim
sada može izvršiti prenamjenu. Studenti bi ovdje učili programiranju robota, da
oni dobiju problem, te onda da rade rješenje, kako bi to uradili
konstrukcijski, razvili program, naišli bi na realan problem i onda bi mogli
vidjeti u stvarnosti kako se to realizira u praksi”, zaključuje Osmanlić.
Priča ovog mladog tima ohrabruje, a primjer saradnje sa institucijama pokazuje
da Bosna i Hercegovina može napraviti iskorak i biti konkurentna u budućnosti
na polju robotike i automatizacije.
IZVOR: KLIX