Na današnji dan obilježava se Svjetski dan Brailleovog pisma (Brajice), koje je promijenilo život slijepih i slabovidnih osoba širom svijeta.

Louis je također bio slijep. Kao dijete je povrijedio oko u sedlarskoj radionici svoga oca, no zbog loše zdravstvene skrbi infekcija se proširila i na drugo oko. Do pete godine potpuno je oslijepio.

Kao naročito inteligentna osoba, iskoristio je prenošenje poruka iz Napoleonskih ratova koje je smislio kapetan Charles Barbier. Unaprijedio je pismo i tako pomogao slijepim osobama širom svijeta.

Evropske akademije nauka i umjetnosti proglasile su ga najvećim dostignućem 19. vijeka, a prilagođeno je na 130 svjetskih jezika.

Pisalo se pomoću table i šila, a kasnije su se pojavile i Brailleove mašine. Danas sve češće se koriste minijaturne table koje se mogu staviti u džep ili torbicu.

Zašto je ono važno?

Brailleovo pismo je reljefno i u njemu se upotrebljava šest tačkica poredanih u dvije vertikale pomoću kojih se mogu dobiti 63 znaka. One mogu predstavljati jedno slovo, kombinaciju slova ili riječ.

Unatoč razvoju tehnologije i brojnim pomagalima danas, ovo pismo je i dalje temelj pismenosti slijepih osoba.

Omogućava im ravnopravnost, školovanje, afirmaciju u društvu, pristup informacijama, ali i uživanje u svim segmentima života.

Prepoznato je i priznato u brojnim dokumentima, pravilima i zakonima na državnom i međunarodnom nivou.

Znakovi Brailleovog pisma uče se po složenosti, a ne po abecedi. Prilagođavaju se gramatičkim, pravopisnim i semantičkim pravilima koja vrijede u određenom jeziku.

Proces učenja je postepen i sastoji se od više faza, a najveći izazov je prepoznavanje njegovih znakova odnosno razvijanje osjeta dodira.

Iako se ne koristi dovoljno, Brailleovo pismo je sve raširenije. Na njemu se štampaju udžbenici, časopisi i edukacijski materijali već dugi niz godina, iako ljudi to rijetko primjećuju.

Brailleovi natpisi na kutijama lijekova pravi su primjer kako bi se ovi znakovi trebali proširiti i na ostale predmete u svakodnevnoj upotrebi – kuhinjske uređaje, etikete na stvarima, na cjenovnicima i slično.

Korisnici biblioteke rasprostranjeni širom cijelog svijeta

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH je veoma značajna institucija koja slijepim osobama omogućava korištenje bibliotekarskih sadržaja na njima dostupne načine.

“Knjige na Brailleovom pismu se ne mogu nabaviti na tržištu niti kupiti u knjižari. Isključivo se prave u ovoj biblioteci”, rekao je njen direktor Sakib Pleh za N1.

Istakao je kako u biblioteci ima 1.348 slijepih lica koja koriste fond od njenih 34.500 jedinica.

Korisnici ove biblioteke su širom svijeta, prije svega bh. entiteti Republika Srpska, Federacija BiH, zemlje bivše Jugoslavije, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Slovenija, pa i šire.

Mnogi od njih, dolaze i iz nordijskih zemalja među kojima su Švedska, Finska, Danska, Norveška, ali i Australije, SAD-a i Kanade.

Share.

Comments are closed.