ILIJAŠKULTURA

Gradska biblioteka Ilijaš u vrijeme pandemije: Najtraženiji autori i populacija koja najviše čita

Pandemija korona virus  učinila je svakodnevnicu izazovnom na svim meridijanima, u svim djelatnostima, a izuzetak nisu bile ni biblioteke. Gradska bibilioteka Ilijaš prilagodila je svoj rad korisnicima bibliotečkih usluga, te svim raspoloživim kapacitetima pruža usluge poštujući sve mjere i preporuke prevencije širenja virusa.

Posjetili smo Gradsku bibilioteku Ilijaš, te razgovarali s Jasminom Masnopitom o posjećenosti biblioteke u vrijeme pandemije, kako sačuvati i razvijati kulturu čitanja u vremenu digitalizacije, o novim projektima za djecu, ali i koji su to naslovi najčitaniji.

Ističe da za vrijeme pandemije  Gradska biblioteka imam veću posjećenost građana,  a najčešće je to radno aktivno stanovništva koje dolazi da iznajmi knjigu.

„ Učenici i studenti su u znatno manjem procentu, dok je preškolska populacija vrlo dobro zastupljena. Mladi roditelji su ti koji insistiraju da im djeca od najmlađe dobi spoznaju šta je biblioteka i šta se sve u njoj nalazi“ kazala je.

Također, Masnopita je govorila o tome kako sačuvati i razvijati kulturu čitanja u vremenu digitalizacije.

„ U svijetu ekrana i monitora, lahko se zaboravlja užitak čitanja knjiga, ali uprkos tome ljubitelji pisanje riječi će kazati da je osjećaj listanje stranica nešto što se ne može nadomjestiti niti zamijeniti. U ubrzanoj današnjici tehnološkog napretka i raznovrsnih saznanja, knjiga je pratilac čovjeka i ona će uvijek biti prisutna. Velika imena pisanje riječi poput Andrića, Selimovića, Sušića, Filipovića i ostalih pečat svom intelektualnom životu ostavili su u knjigama i po tome će ih mnoge generacije spominjati i čitati njihova djela. Knjiga jeste naš najbolji prijatelj, ali mi treba da budemo  najveći prijatelji knjige. Knjige omogućavaju da utonemo u svijet mašte, dok čitamo knjige, one nas nadgrađuju izgradnjom jezičke kulture, uvečanjem fonda riječi postajemo svestraniji i lakše izražavamo svoja osjećanja i mišljenja“ rekla je.

Gradska biblioteka Ilijaš realizovala je kreativno-edukativne radionica za djecu, a Masnopita ističe da treba graditi i druge koncepte u kojem se mijenjaju i same aktivnosti biblioteke.

„ U toku mjeseca oktobra imali smo u organizaciji dvije radionice, uzrasta do deset godina. Zainteresovanost je bila velika, ali zbog  ograničenog broja morali smo da ispoštujemo epidemiološke mjere. Djeca su kroz recitacije i stihove, dakle ono što dožive prenosila na crtež, tako da smo imali kreatvine crteže. U planu nam je da do prvog januara organuzujemo još dvije radionice nešto drugačijeg sadržaja. Sačekat ćemo još neko vrijeme da ove mjere popuste i da možemo nesmetano početi realizovati projekat. Ovo je pokazatelj da biblioteka ne može biti samo ustanova za iznamljivanje knjiga, nego mora tražiti i druge sadržaje, kao što su kreativne radionice kako bi privukla najmlađe čitaoce“ kazala je.

Čitanjem se otvaraju vrata opažanja te u tom procesu, u pokušaju razumijevanja značenja stvari, otkrivamo sami sebe, a  Jasmina Masnopita nam je otkrila  šta to građani Ilijaša vole da čitaju.

„Moram naglasiti da su to pretežno beletristika, a u manjoj mjeri lektirska izdanja. U zadnje vrijeme sve se više traže lektire za osnovnu i srednju školu.  A neki od traženih autora s: Andrić, Selimović, Sušić, Sidran, Filipović, te ostali mnogobrojni naslovi“ dodala je.

Gradska biblioteka Ilijaš raspolaže preko 12.000 naslova, stoga dođite i posjetite biblioteku, sigurno ćete naći odgovarajući naslov za sebe.

Povezane objave

Back to top button