ILIJAŠVIJESTI

Kesteni kao lijek: štite bubrege i puni su vitamina

Ništa ne podsjeća na jesen kao vrući kesteni koji griju promrzle dlanove na tmuran dan. Miris kestena, bilo pečenih ili kuhanih, uvijek stvara osjećaj ugode i topline.Kesteni se pojavljuju i konzumiraju još u prethistoriji na prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini, Japanu, a potom su ih rimske legije donijele u Europu. Poznato je da su pečeni kesteni prodavani na ulicama Rima u davnom 16 st., pa se opojni miris već tada širio ulicama grada baš kao što to čini i danas.

Plod kestena je crvenkasto-smeđe boje i glatke površine. Raste unutar bodljikave košuljice koja se raspukne u jesen kada plod sazrije. Kesteni pripadaju skupini orašastih plodova, no od svojih se rođaka (oraha, badema i lješnaka) razlikuju nižim udjelom masti i visokim udjelom škroba te jedini sadrže vitamin C. Kesteni se odlikuju posebnom teksturom i slatkim, blagim okusom.

Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje. Pitomi su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena. S druge strane, divlji kesten, koji nažalost nije za jelo, posjeduje ljekovita svojstva. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

Odabir kestena

Odabir kestena Kod kupovine kestena treba obratiti pažnju da su plodovi veći, sjajni, bez rupica na ljusci, što je znak da nema nepoželjnih ličinki. Kada ih uzmemo u ruku, masa im mora odgovarati veličini, a ne smiju imati šuplji zvuk kada ih protresemo. Kestene treba čuvati na hladnom do 2 tjedna, a korisno je provjeriti jesu li se na pojedinim plodovima pojavile rupice i tada takve plodove treba izdvojiti.

Povezane objave

Back to top button