Prije 70 godina Alija Sirotanović, sa svojih osam komorata, za osam sati iskopao 152 tone i oborio sve rekorde

Glavni junak naše današnje priče je Alija Sirotanović, heroj rada bivše zajedničke države.

Alija je bio rudar iz Breze, a cijeli radni vijek proveo je radeći u rudniku mrkog uglja “Breza”.

Sirotanović se rodio u mjestu Orahovo, a odrasto je u Trtorićima, blizu Breze, kao jedno od devetero djece. Imao je šestero braće i dvije sestre.

Radio je cijeli život u rudniku mrkog uglja Breza. Uz njega su radila i sva njegova braće, ali i bratići i brojna rodbina.

Alija Sirotanović se istaknuo kada je sa svojih osam komorata u roku od osam sati iskopao 152 tone uglja.

Time je 24. jula 1949. godine oboren dotadašnji svjetski rekord Rusa Alekseja Stahanova, čiji je rekord nadmašio za punih 50 tona. U toku 1946. godine uvodi se novi način rada, zasnovan na natjecateljskom duhu, a isti način rada prenosi se i u naredne 1947. i 1948. godinu, pa se u ovim godinama zapaža osjetan rast godišnje proizvodnje. Novi način rada ima natjecateljski duh, pospješuje rad pojedinaca i radnih brigada, a prenosi se na sve zaposlene. Radilo se o Stahanovskom pokretu raširenom u socijalističkim zemljama koji je nosio ime po rekorderu Aleksej Stahanovu koji 1935. iskopao 102 tone ugljena u 5 sati i 45 minuta.  

Na savjetovanju sa stručnim osobljem rudnika i kopačima, koje je održano na ljeto 1949. godine, kopač Alija Sirotanović je predložio da se njegovoj brigadi omogući rad na tri radilišta i dao obavezu da će premašiti Stahanov rekord. Prijedlog je prihvaćen, a Alijina brigada je 24.7.1949. godine, počela s obaranjem rekorda u Jami 1 koja je bila poznata kao Rov vojvode Putnika.

Alija Sirotanović je, sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone uglja, te prebacio normu za 215%, srušio dotadašnji rekord Stahanova za 50 tona i postigao svoj svjetski rekord u iskopu uglja.

Njegov podvig punio je redke jugoslavenskih novina.

Legenda kaže da je Alija prilikom susreta s Titom zatražio da mu se napravi veća lopata.

Alija je u rudniku bio kopač i njegov alat je bilo pneumatska bušilica, a znao je raditi i sa dvije u isto vrijeme. Alija je cijeli radni staž proveo u istom statusu – rudar-brigadir, otišao je u penziju  sredinom sedamdesetih. Iako su u to vrijeme rudarske plaće bile znatno veće od radničkih penzija mu je bila skromna.

Nuđen mu je novi stan u Brezi no on ga je odbio i zatražio da se ponudi onima koji nemaju svoj smještaj. Slična priča je bila i kad mu je Tito pri jednom prijemu nudio auto koji god poželi, a Alija je odabrao Fiću.

Sirotanovićev rekord obaran je više puta. Još jedan rudar iz Breze i heroj rada, Nikola Škobić, samo par dan poslije Alijina rekorda 29.7.1949. godine, sa svojom brigadom je prebacio njegov rekord za 14 tona, čime je otpočela serija obaranja rekorda u Jugoslaviji.

Alija je bio nositelj 12 titula udarnika.

Odlikovan je četvrtim po važnosti ordenom u SFRJ, Ordenom junaka socijalističkog rada. Alijin lik je 1987. bio naslikan na novčanici od 20.000 dinara, ubrzo povučenoj u monetarnoj reformi Ante Markovića. Vrlo često, ali pogrešno, Aliju miješaju sa udarnikom Arifom Heralićem, ljevačem iz Zenice, koji se nalazi na čuvenoj jugoslavenskoj novčanici od 10 dinara i 1000 dinara iz pedesetih i šezdesetih godina.

Ispred ulaza u upravnu zgradu rudnika “Breza” postavljena je Sirotanovićeva bista.

Izvor: Slobodna Bosna