Svjetski dan borbe protiv raka

Rak je izraz za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz predmalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i u druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.

U svijetu se svake godine 4. februara obilježava Svjetski dan borbe protiv raka kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije. Tim se obilježavanjem nastoji podići svjesnost i znanje o raku i tražiti od vlada i pojedinaca u cijelom svijetu da poduzmu što učinkovitije mjere u borbi protiv raka. Od 2016. Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) se obilježava krilaticom „Mi možemo. Ja mogu.”, uz poruku da svi mi možemo učiniti mnogo kako bismo smanjili breme malignih bolesti u društvu.

Broj osoba oboljelih od zloćudnih bolesti u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi u kojoj se rak češće pojavljuje. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati sa 14 milijuna u 2012. godini na 24 milijuna 2035. godine, dok će broj umrlih porasti s 8,2 milijuna na 13 milijuna godišnje.

Simptomi

Budući da su zloćudne bolesti heterogena skupina bolesti, čitav je niz različitih simptoma koje mogu izazvati, ovisno o tome gdje se tumor nalazi, koliko je velik, utječe li na okolna tkiva i organe te o tome je li se proširio i na udaljene dijelove tijela. Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih sijela raka uključuju umor, povišenu tjelesnu temperaturu i nagli neobjašnjivi gubitak težine, no nisu specifični samo za zloćudne bolesti, već se pojavljuju i u drugim bolestima i stanjima.

Najčešće zloćudne bolesti u Hrvatskoj su rak debelog crijeva, rak pluća, rak dojke i rak prostate. Simptomi koji ukazuju na ove bolesti međusobno su vrlo različiti.

I mi sami možemo mnogo učiniti za sebe i druge tako da promijenimo loše životne navike i smanjimo rizik od obolijevanja.

Da bismo smanjili rizik od raka Europski kodeks protiv raka Međunarodne agencije za istraživanje raka preporučuje da poduzmemo 12 koraka koji nam u tome mogu pomoći:

• Ne pušiti
• Ne izlagati se duhanskom dimu u svom domu ili na radnom mjestu
• Održavati prikladnu tjelesnu težinu
• Hraniti se zdravo
• Vježbati i kretati se
• Ako konzumirate alkohol, smanjite unos i budite umjereni
• Smanjiti izlaganje suncu, naročito djece
• Na radnom mjestu se zaštititi od tvari koje uzrokuju rak
• Provjeriti razinu radona u svom domu i poduzeti mjere za smanjenje visokih razina radona
• Cijepiti djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV) (za djevojčice)
• Žene mogu dojenjem i ograničavanjem trajanja hormonske nadomjesne terapije smanjiti svoj rizik nastanka raka
• Sudjelovati u programima za rano otkrivanje raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene)