BIHILIJAŠKULTURAVIJESTI

U Ilijašu postavljena izložba „BIODIVERZITET I LJEPOTA KRAJOLIKA STAROBOSANSKOG DUBROVNIKA“

U sklopu programa Manifestacije  “Ilijaški dani 2025”, a u organizaciji Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik, u Ilijašu je u centru grada, u izlogu objekta bivšeg MAGAZINA, postavljena izložba pod nazivom: BIODIVERZITET I LJEPOTA KRAJOLIKA STAROBOSANSKOG DUBROVNIKA.

Izložba sadrži preko 20 panoa koji prikazuju biološku raznovrsnost lokaliteta nacionalnih spomenika SG Dubrovnik i nekropola stećaka Kopošići, a autori izložbe su naši vrijedni članovi: mr. Enida Mališević i Anto Baškarad. Na panoima je predstavljen slikovni prikaz većeg broja vrlo rijetkih i ugroženih biljnih vrsta kao što su bijeli stijenski karanfil, pčelinja orhideja i još mnogo drugih, te jedan broj fotografija kojima se naglašava posebna ljepota šireg ambijenta pomenutih nacionalnih spomenika, uključujući prikaze Grada iz raznih pozicija, u različita godišnja doba, geomorfološke ljepote kanjona rijeke Misoče i dr…

Izložba će trajati i nakon završetka manifestacije, a danas (25.07.2025.g.) njen sadržaj i smisao će na Radio Ilijašu predstaviti dr. Amina Čelik-Sivac, prof. na Prirodno-matematskom fakultetu, (član Koordinacionog tima Projekta Europski Horizonti i od nedavno član Upravnog odbora Fondacije SG Dubrovnik), i magistrica Enida Mališević, stručnjakinja za oblast bioraznolikosti.

Izložba je rezultat višemjesečnog istraživačkog rada i višemjesečnog truda da se biodiverzitet i fotodokumentacija koju je tokom godina skupio gospodin Anto Baškarad, nekadašnji prosvjetni radnik i direktor škola čije su fotografije vrhunskog kvaliteta.  Izložba Biodiverzitet je timski rad mnogih ljudi iz Fondacije, te Prirodno-matematičkog fakulteta i mnogih entuzijasta. Zadnje dvije godine prikupljam materijal publikaciju za biodiverzitet, što prikazuje jedan kostur naših želja koje materijale da prikupimo i ovo što je prikazano na izložbo dio je naših istraživanja i druženja. Odabrala sam jedan izvjestan broj tipova staništa i dio toga je na izložbi. Posebno je važna zaštita staništa bez kojih nema ni zaštite vrsta, jer je vrlo raznovrstan sadržaj,  na toj šetnici na manje od kilometra imamo dva nacionalna spomenika. Jedan je lociran na, uslovno rečeno, srednjoevropskoj zoni  devistarnih hrastika i šuma graba, a druga je klasična brdska košanica koja je vremenom zarasla na lokalitetu Nekropola Kopošići. Imamo tu sedam do 10 razih tipova staništa, na izložbi su prikazane biljke sa krečnjačkih stijenama, gdje je harmofitska vegetacija veoma zanimljiva, zanimljivi su krečnjački sipari, travnjaci na kojima su naše orhideje-kaćuni, koje smo na proljeće puno slikali i otkrivali nove. Otkrili smo da je to stanište fantastično i da ima jako zanimljivih biljaka. Naš je cilj da na slikovit način prikažemo građanstvu i školskoj djeci svo to bogatstvo, vrste biljaka, ugrožene biljke, rijetke zaštićene vrste, kazala nam je, između ostalog, mr. Enida Mališević.   

Kroz izložbu je istaknuta harmonija prirodne raznolikosti i kulturnog naslijeđa,a  to je ideja vodilja na kulturnoj ruti i projektu Stećci.

Projekat STECCI je multidisciplinarni projekat tipa RIA (Reaserch and Innovation Action) koji ima za cilj izučavanje utjecaja klimatskih promjena na kameno kulturno naslijeđe Evrope. Kulturna ruta vodi od Nekropole Kopošići do Starobosanskog grada Dubrovnika, osmišljenja kao pješačka staza dužine oko dva kilometra i povezuje ova dva nacionalna spomenika. Važno je istaći da se na Nekropoli Kopošići nalaze stećci kneza Batića-Mirkovića  i njegove supruhge Vukove a na toj lokaciji pronađen je i plemićki plašt koji se čuva u Zemaljskom muzeju BiH i jedan je od najvrednijih eksponata, a s druge strane rute je  Starobosanski grad Dubrovnik, iznimno značajan lokalitet iz 13. stoljeća, sama staza prolazi kroz šumski pejzaž bogat biodiverzitetom i geodiverzitetom, geomorfološkim formama kao što je kanjon Misoče. Ova ruta pruža idealnu kombinaciju za praktikovanje kulturnog, rekreativnog, edukativnog turizma. Projekat Stećci omogućava da spojimo nauku, očuvanje i promociju kulturno-historijskog naslijeđa. Po prvi put projektom koordinira institucija iz Bosne i Hercegovine, a to je Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Imamo odličnu saradnju sa Općinom Ilijaš, ministarstava, ali posebno Fondaciju Starobosanski grad Dubrovnik koja godinama radi na očuvanju i reafirmaciji i revitalizaciji ovih važnih područja, kao i saradnju sa nevladinim sektorom, OŠ „Stari Ilijaš“, SŠC „Nedžad Ibrišimović“ koje učestvuju u našim edukativnim radionicama i aktivnostima, kazala nam je prof. dr. Amina Čelik-Sivac, koja je za 15. septembar ove godine u Ilijašu najavila radionicu „Koliko vrijedi kulturno naslijeđe?“, koja se organizuje u saradnji s Općinom Ilijaš, u okviru projekta STECCI – Stone Monument Ensembles and the Climate Change Impact, finansiranog kroz program Horizon Europe. Radionica je dio istraživačkih aktivnosti posvećenih ispitivanju stavova javnosti o očuvanju stećaka – izuzetnih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika koji predstavljaju važan dio kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine i šire regije.

Izložba „BIODIVERZITET I LJEPOTA KRAJOLIKA STAROBOSANSKOG DUBROVNIKA“ se može pogledati cjelodnevno, a za najavljene organizirane grupe autori će pripremiti i stručno predstavljanje.

 

 

Povezane objave

Back to top button