“U sjeni minareta”: Film o ubijenim imamima u Srebrenici

U Javnoj ustanovi “Fond Memorijala Kantona Sarajevo” prikazana je premijera dokumentarnog filma “U sjeni minareta” koautora Hasana Hasanovića, kustosa Memorijalnog centra Srebrenica. Film govori o sistematskom ubijanju imama na području u i oko Srebrenice u periodu 1992.–1995. godina, a rađen je na osnovu istraživačkog rada doktora Hikmeta Karčića, istraživača genocida.

Hasanović je ovaj film radio zajedno sa svojim bratom Omerom Hasanovićem, novinarom Federalne televizije. Hasan za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže kako su se na snimanje ovog filma, koje je trajalo od proljeća do jeseni prošle godine, odlučili kako bi prikazali plansko ubijanje imama kao vjerskih autoriteta u lokalnim zajednicama, te organizaciju vjerskog života na području Srebrenice u ratnim uslovima.

“Film govori o samom početku rata. Kako je došlo do rata u Zvorniku kroz priču imama Mevludina Hrnjića, koji je silom prilika protjeran iz svog mjesta Kamenica i otišao je za Srebrenicu. Obuhvatamo period u Bratuncu kada je ubijen imam koji je sinonim stradanja svih imama u BiH, Mustafa efendija Mujkanović, koji je mučen u Bratuncu u logoru u Osnovnoj školi ‘Vuk Karadžić’. Onda dolazimo sa pričom u enklavu Srebrenica kada je proglašena zaštićenom zonom, nakon čega je došao veliki broj izbjeglica i kada je ponovo uspostavljen vjerski život u teškim uslovima u oštećenim džamijama”, govori Hasanović.

Autor istraživačkog rada “Elitocid: vjerski život i sistematsko ubijanje imama UN ‘sigurne zone’ Srebrenica tokom 1992.–1995. godine” dr. Hikmet Karčić, kaže kako su u bosanskohercegovačkom kontekstu, a naročito u tradicionalnim bošnjačkim sredinama kakva je istočna Bosna, imami predstavljali ne samo vjerske autoritete već društveno aktivne i involvirane aktere u svojim zajednicama.

“Počinioci zločina su znali za njihovu ulogu u društvu i zato su oni ciljani bili od početka do kraja. Više od polovine imama koji su bili u Srebrenici ubijeni su tokom genocida u Srebrenici, od kojih je jedan dio stradao u “Maršu smrti”. To pokazuje jedan veliki napad i destrukciju tih lokalnih zajednica kroz obezglavljivanje pojedinaca koji su činili srž i centar tih lokalnih zajednica”, kazao je Karčić za BIRN BiH.

Prema podacima do kojih je došao Karčić, tokom genocida u Srebrenici među 8.372 ubijena Bošnjaka bilo je 26 imama Srebrenice i drugih mjesta, od njih 51 koji je boravio na ovome području. Ukupno je u Bosni i Hercegovini tokom rata ubijeno više od 60 imama.

“Maltretiranjem, mučenjem, zlostavljanjem i javnim pogubljenjem imama, zločinci su eliminisali autoritete i slali poruku lokalnom stanovništvu da i njih to čeka. Tako su, s prvim napadima srpskih snaga na gradove i sela, imami među prvima izdvajani i streljani. Džamije su opljačkane i uništene. U logorima, imami su javno mučeni i ponižavani tako što su vjerski obredi ismijavani, tjerani su da piju alkohol i da jedu svinjetinu. Većina je na koncu i ubijena. Ovo je sve bilo sa ciljem uništavanja njihovog ugleda i autoriteta u narodu”, navodi se u istraživanju “Elitocid: vjerski život i sistematsko ubijanje imama UN ‘sigurne zone’ Srebrenica tokom 1992.–1995. godine”.

Srebrenički imam Ahmed ef. Hrustanović, koji je jedan od aktera u ovome filmu, kaže kako je bitno govoriti o ovim temama, “jer su danas osim negiranja genocida, aktuelni narativi kojima se Srebreničani provociraju, diskriminiraju i omalovažavaju”.

“Organizacija vjerskog života u Srebrenici bila je od velike važnosti za narod u periodu od 1992. do 1995. godine, a o tome se ne zna mnogo. To je bitno za našu tradiciju i kulturu”, kaže Hrustanović.

detektor.ba