Župnik Ilija Marković: Unutarnji mir je preduvjet da bi se doživio Božić

Katolici sutra slave svoj najradosniji blagdan – Božić. U povodu predstojećeg blagdana u programu Radio Ilijaša gostovao je župnik župe Sv. Marka Evanđeliste Ilija Marković. Župnik Ilija Marković govorio je o tradiciji i običajima koji se upražnjavaju za vrijeme blagdana, te o Badnjaku – večeri prije samog Božića. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu polnoćku, pjevanja božićnih pjesama i darivanja. Prije Božića, vrijeme je priprave, koje traje četiri sedmice.

O tome na koji način se crkva priprema za Badnje veče i Božić, ali i sami vjernici, govorio je župnik Ilija Marković, kazavši da kroz vrijeme priprave vjernici pokušavaju naći svoj identitet, odnosno smjer u kojem idu, te koliko zapravo žive vjeru.

„Božić je nama katolicima jedan od najvećih blagdana koje slavimo, naravno nije jedini jer imamo i Uskrs i druge svetkovine. Božić je ljudima drag jer ima svoje posebno ozračje. Crkva se sa duhovne strane priprema prije sevga kroz vrijeme koje nama još uvijek traje, a to je vrijeme adventa (došašća) koje traje četiri sedmice. Kroz to vrijeme mi pokušavamo naći svoj identitet, odnosno u kojem smjeru idemo, koliko smo blizu Boga, te koliko živimo našu vjeru. Vrijeme priprave kroz te četiri sedmice završava sa velikom božićnom ispovjedi kada vjernici dolaze u svoje župe i ispovijedaju svoje grijehe, čiste dušu pred Bogom, izmiruju se sa ljudima, jer je upravo unutarnji mir preduvjet da bi se doživio Božić. Ljudima nekako nedostaje radost. Vjernici koji su zdravi dolaze na Božićnu ispovjest, a oni koji su bolesni, njima svećenik ide u posjetu, obilazi ih i provodi vrijeme sa njima. Pokušavamo i našim siromašnim županima pomoći sa obiteljskim paketima. Jer kako je Božić vrijeme darivanja, mi im kroz tu gestu pokazujemo da nisu zaboravljeni i da su tu sa nama. Dakle, Božić je obiteljski blagdan, vrijeme kada bi obitelj trebala biti na okupu“, kazao je župnik Ilija.

Kako je pandemija uticala na obilježavanje blagdana, župnik Ilija ipak kaže da je odziv vjernika na pripravu daleko bolji nego u prethodne dvije godine.

„Moram reći da je ove godine unatoč epidemiološkoj situaciji odaziv na pripravu od strane vjernika bio daleko bolji nego prethodne dvije godine, jer ljudima nedostaje taj element druženja. Možda jedna od  najvećih bolesti današnjice koja ne boli fizički jeste usamljenost. Prilika da ljudi daju sebe, da se ugrade u župnu zajednicu za vrijeme blagdana je nešto veliko i nešto što vjernici znaju cijeniti. Ja kao župnik sam zadovoljan i zahvalan na odvojenom vremenu“, kazao je župnik Ilija.

Kršćani danas slave Badnjak odnosno Badnji dan, vrijeme prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista.

Inače, na Badnjak, koji je također i ime za drvo koje se pali na ognjištu, vjernici uređuju kuću za Božić, kite božićno drvce i pripremaju se za Badnju večer odnosno polnoćku, misu kojom započinje Božić.

„Badnjakom nam završava vrijeme adventa (došašća). Sam naziv Badnjak dolazi od riječi bdjeti – biti budan. Crkva na taj dan slavi misu polnoćku kada započinjemo božićno slavlje. Puno je običaja koji su u našoj domovini prisutni kod katolika, naročito vezanih uz Badnji dan. Badnjak završava misom polnoćkom, a po završetku zaželimo jedni drugima blagoslovljen Božić, da ga dočekamo u zdravlju i veselju i do godine. U došašću, 13. decembra kada slavimo sv. Luciju običaj je da se sije pšenica. Budući da je sv. Lucija 12 dana prije Božića, onda narod kaže kakvi dani budu od sv. Lucije do Božića, takvo će vrijeme biti i u idućoj godini, jer svaki od 12 dana predstavlja jedan mjesec. Tu je također blagoslov obitelji  kada svećenik dolazi da obiđe svoje župljane, ne samo bolesne, nego cijelu župu. Ove godine ćemo 28, 29. i 30. decembra imati blagoslov obitelji. To je prilika da vidimo kako ljudi žive, šta ih muči ili raduje. Običaj kićenja bora je nešto što smo mi naslijedili još 1600. godine sa područja Njemačke i što je ostalo i dan danas. Prije se taj bor ukrašavao onim što je bilo u kući, a najčešće suhim voćem. Prve jaslice sa živim životinjama pripremio je sv. Franjo Asiški još u XIII stoljeću, i to je običaj koji je zaista poseban. Božić je blagdan koji ima dublju poruku nego što na prvu mislimo. Zato i jeste prilika da se čovjek zaustavi u moliti, da vidi ljubav koju je Bog iskazao prema njemu“, kazao je župnik Ilija.

Župnik Ilija poslao je poruku svim vjernicima katolicima i čestitke u povodu nadolazećeg blagdana – Božića, sa željom da krišćani u svojim obiteljima obnove pravi i istinski smisao Božića.

„Jedna jako teška i turbulentna godina je na izmaku. Bilo bi dobro da kao kršćani obnovimo u našim obiteljima pravi i istinski smisao Božića, to jeste da vratimo Isusa u Božić jer nažalost često se događa da nam Djed Mraz ukrade kršćanski smisao Božića. Djeci se govori da dar koji su dobili da je to dar Djeda Mraza, a ne Isusa. Vraćanjem Isusa u Božić, vraćamo ga u svoju obitelj. Božić je točka kada bi stvarno trebali, osjećajući Božiju blizinu, i mi osjetiti da nismo sami. Bog nas prati blagoslovom. Želim da ovaj Božić bude blagdan obitelji, jer toliko je samoće. Svim katolicima u Bosni i Hercegovini želim čestit i blagoslovljen Božić, a svim ljudima dobre volje neka bude uspješnija 2022. godina“, poručio je župnik Ilija.