Prošlo je sedamdeset i pet godina od historijskog Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a održanog u Mrkonjić Gradu, događaja koji je postavio temelje moderne državnosti BiH.

“Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH), hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih: Srba, Muslimana i Hrvata”, jedan je od glavnih zaključaka zasjedanja ZAVNOBIH-a.

Danas, jednako kao i tada, ove riječi ne gube na značenju. Bez obzira na različite interpretacije, ni oni najuporniji u njima ne mogu pronaći ništa osim jasne i pravedne namjere da se svim stanovnicima ove male zemlje osiguraju jednaka prava, na cijelom njenom teritoriju, bez obzira na ime, vjersku opredijeljenost, nacionalnost ili bilo koju drugu različitost njenih stanovnika. Civilizacijsko dostignuće koje na ovim prostorima do tada nije zabilježeno.

Prvim zasjedanjem ZAVNOBIH-a Bosna i Hercegovina postala je republika svih njenih građana, u sastavu zajedničke Jugoslavije. Nakon prvog zajsedanja ZAVNOBIH-a 1943. godine palo je još mnogo krvi do konačne slobode. Ništa, međutim, nije moglo pokolebati tadašnje stanovništvo u borbi za slobodu, ravnopravnost, i opredjeljenje za zajednički život u dobru i u zlu.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata i pada fašizma narodi Bosne i Hercegovine izgradili su BiH sa do tada neviđenim elanom, iskreno i predano, nakon stoljeća okupacija i ropstva. Gradili su zajedno tvornice, škole, kliničke centre, univerzitete, puteve, željeznice, hidrocentrale.

Bosna i Hercegovina je, malo pomalo, dobijala sve više obrazovanog kadrova, koji je bio glavni pokretač u stvaranju velikih privrednih giganata, respaktabilnih čak i na svjetskom tržištu.

Na krilima ZAVNOBIH-a izgrađena je zemlja, radnika je bilo sve više, životni standard je bilježio rast, sportske ekipe postizale su uspjehe, čak je organizirana i jedna Olimpijada.

U najkrvavijem procesu raspada bivše zajedničke države (SFRJ), gotovo potpuno je uništeno sve što je izgrađeno u BiH. Ubijene su desetine hiljada ljudi. Strahote i patnje imale su gotovo epske razmjere.

Cilj nije postignut. BiH je opstala, ranjena, osiromašena, ali sa jasno ucrtanim granicama na karti svijeta. Mnogi danas pokušavaju da joj pomognu, ali slabo se dobronamjerni savjeti primaju u državi u kojoj je nacionalizam najprofitabilnije zanimanje, gdje se veličaju zlo i mržnja.I kada čovjeku već bude svega dosta, i kada pomisli da je najpametnije odustati od borbe za bolji život, za više posla, za kvalitetniji obrazovni sistem, za kvalitetnije zdravstvo, za zajedničku BiH, stigne 25. novembar koji nas podsjeti na odluke ZAVNOBIH-a.

U tim odlukama, koje su usvojili zemljoradnici, geometri, ljekari, učitelji, veterinari, radnici, gostioničari, studenti, sveštenici, novinari, sajdžije, težaci, književnici, advokati, inžinjeri, hafizi, šumari, ratnici i industrijalci, vjernici i ateisti, Muslimani, Hrvati, Srbi, Bosanci, Hercegovci, tako jednostavno, a tako efikasno, zapisan je recept zahvaljujući kojem su generacije ljudi u BiH decenijama bezbrižno i mirno živjele.

Narodi Bosne i Hercegovine ne žele više povratak starog stanja koje je i dovelo do naše nesreće. Narodi Bosne i Hercegovine iskivaju svoje bratstvo, i to bratstvo čuvaće kao najčvršće jamstvo bolje i srećne budućnosti“, piše između ostalog u odlukama ZAVNOBIH-a.

Share.

Comments are closed.