Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv mina. Bosna i Hercegovina spada u red zemalja sa najvećim stepenom zagađenja minama, ali i broju stradalih u regionu. Više od dvije decenije nakon rata u BiH je još uvijek sumnjivo oko 1.050 kilometara kvadratnih, a ugroženo više od pola miliona stanovnika.

Minski problem prisutan je u više od 120 opština ili gradova, odnosno 1.398 ugroženih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utiče na sigurnost oko 545.603 stanovnika, odnosno 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH. Djeca u BiH još uvijek prolaze pored minskih polja i idu u školu.

Tim povodom u programu Radija Ilijaš gostovao je Jasmin Šuvalija koordinator za deminiranje u Službi civilne zaštite.

-Općina Ilijaš je prva u Kantonu Sarajevo koja je najviše ugrožena od mina sa teritorijom od 26 miliona metara kvadratnih i od toga jedan posto spada pod sumnjivu teritoriju. Mi svake godine prijavimo listu BH MAC-u od deset prioriteta koja se trebaju očistiti i ove godine tu se nalazi lokacija u Lješevu-Staro selo, zatim Popovići, Kostrača 1, Krivajevići-Brezik, Krivajevići 4, Buljetovina, Gajine, Široka Bara, Korita i Grebenac. Jedan od najvećih projekata koji se treba realizovati jeste MSP Kozlovac koji obuhvata dio Zaštićene zone Bijambare. Taj projekat je trebala raditi Federalna Uprava civilne zaštite još prošle godine ali je odgođen zbog nedostatka novca, istakao je Šuvalija.

U poslijeratnom periodu u BiH je od mina stradalo više od 1.750 osoba, od čega više od 610 smrtno. Od toga 185 žrtava bile su žene (11 posto), a 250 žrtava su bila djeca (14 posto).

Smatra da je BiH na sedmom mjestu u svijetu kada je riječ o ugroženosti minama.

-Poslije rata u našoj džavi smrtno je stradalo više od 610 osoba, a među njima je i 57 koji su radili deminerski posao, mogu slobodno kazati jedan humani posao. Od novčanih sredstava zavisi koliko se godišnje površine može očistiti, a taj novac dobijemo od donatora, odnosno lokalne zajednice. Iskreno, žao mi je što lokalne zajednicu nisu više u mogućnosti izdvojiti tolika sredstva. Također, želim kazati da je do sad tek šest posto vraćene teritorije ljudima na upotrebu, kaže Šuvalija.

Šuvalija navodi kako imaju veoma dobru saradnju sa Federalnom Upravom civilne zaštite odjela za deminiranje i Centrom za uklanjanje mina BH MAC.

-Deminerske nesreće se često dešavaju u minskim poljima gdje nema minskih znakova i gdje teritorija nije obilježena. Veliki nam problem predstavljaju ljudi koji sklanjaju te miske znakove i onda se dešava da pojedine osobe slučajno uđu u minsko polje, tu zapravo nastaje problem. Evo sad u proljeće kad narod pali često se desi da izgore nosači na kojima se nalaze znakovi. Starije mine uticajem erozije zemljišta i atmosfere su problem i pravim profesionalcima deminerima jer je prošlo mnogo od rata i nakon toga mnogo je uništen i oblik mine i njihovi upaljači koji ih aktiviraju, rekao je Šuvalija.

BiH je jedan od loših primjera u svijetu po sporosti deminiranja teritorije. Poređenja radi, siromašna afrička zemlja Mozambik je za 20 godina nakon okončanja građanskog rata cjelokupnu svoju teritoriju potpuno očistila od mina, dok je BiH i 24 godine nakon potpisivanja mira još miljama daleko od tog cilja.

U 2018. su u BiH registrovana tri minska incidenta, u kojima je jedna osoba poginula, a tri povrijeđene.

Share.

Comments are closed.