Mališević: Geografija je dio pismenosti

Umjesto da o reljefu ili pojavama i procesima u prirodi uče iz udžbenika, đaci u Osnovnoj školi Srednje, mjestu nedaleko od Sarajeva, uče tako što svojim rukama u pješčanoj kutiji povećane realnosti grade reljef i stvaraju prirodne pojave i procese. Kupio ju je Mahir Mališević, diplomirani profesor geografije, koji radi u ovoj školi. Iako pješčana kutija na tržištu košta hiljade dolara, ovaj učitelj je svoju napravio za nešto više od 1,500 eura.

RSE: Odakle ideja da napravite pješčanu kutiju za geografiju, koju ste donijeli u osnovnu školu u Srednjem, gdje i predajete?

Mališević: Ideja je došla sasvim slučajno. Obzirom da sam nastavnik geografije u osnovnoj školi u Srednjem, često se susrećem sa problemom da djeca teško shvataju neke apstraktne stvari. Puno je lakše kada im se to prikaže u trodimenzionalnoj varijanti (3D). Koristeći neke od svjetskih poznatih časopisa, došao sam do podatka da je u Americi, na univerzitetu, napravljen sistem pomoću kojeg se objašnjava topografija.

To je sistem koji kombinuje 3D prikaz u kutiji sa pijeskom. Djeca svojim rukama mogu da prave 3D pješčane modele. Onda sistem, projekcijom u pijesku, formira konture različitih boja, obzirom na nadmorsku visinu, što djeci topografiju čini jako zanimljivom i pretvara je u potpuno prihvatljivo i jako interesantno gradivo.

RSE: Kako djeca gledaju na pješčanu kutiju i koliko im je na taj način lakše usvajati nova saznanja, koja su predviđena časovima geografije?

Mališević: Đaci su oduševljeni. Oni inače vole sve nove stvari, sve ono što je kreativno i gdje mogu iskazati svoju kreativnost. Pješčana kutija je kombinacija vrlo zanimljivog kompjuterskog sistema, što je njima dodatno interesantno. Uz pomoć toga, oni mnogo lakše usvajaju gradivo jer u toj kutiji sa pijeskom oni mogu da vide stvari iz prirode, onakvim kakve jesu.

Ono što su prije gledali na karti, u dvije dimenzije, sada imaju u tri dimenzije. To sve mogu rukama oblikovati. Zadam im da naprave obalni reljef. Oni sami prave poluotoke, otoke, različite zalive i lagune. Automatski usvajaju gradivo, mnogo lakše, nego kada o tome apstraktno pričamo.

"Ono što su prije gledali na karti, u dvije dimenzije, sada imaju u tri dimenzije."
“Ono što su prije gledali na karti, u dvije dimenzije, sada imaju u tri dimenzije.”

RSE: Koliko košta jedna pješčana kutija?

Mališević: Pješčana kutija je jako skup sistem, kada se kupuje iz inostranstva. Na eBayu se može naći, od proizvođača, od 5.000 do 6.000 eura. Čak ima i skupljih. Kada je radite u kućnoj radinosti, može izaći znatno jeftinije. Uspio sam to znatno jeftinije da napravim. Mene je to koštalo oko 3.500 maraka (oko 1.780 eura).

RSE: Znači li, uvođenjem noviteta, koji na vrlo kreativan način približavaju djeci nauku, da pratite nove tehnologije?

Mališević: Meni je puno važnije da je to prepoznato od šire zajednice, posebno kod nas u Srednjem, ali i i u Ilijašu i u Sarajevu. Svi o tome pričaju. To mi je posebno drago jer će to ponukati i druge kreativne ljude da pokušaju da sklope neke svoje sisteme i modele, bilo to iz fizike, hemije ili drugih predmeta, kojima će lakše učenicima dočarati ono što uče. U krajnjoj mjeri će imati mnogo veće rezultate, u odnosu na ono standardno predavanje, koje mi praktikujemo.

Nije geografija da vi nabrojite samo glavne gradove i da znate koliko ima stanovnika u Zanzibaru.

RSE: Koliko su, obzirom na razvoj tehnologije, zastarjeli nastavni planovi u Bosni i Hercegovini?

Mališević: Problem je što se ne dozvoljava mnogo kreativnosti. Čitav sistem se bazira na nekim testovima, gdje se gleda konačno znanje. Geografija nije nomenklatura i toponimija, nego je geografija razumijevanje pojava i procesa iz prirode.

Nije geografija da vi nabrojite samo glavne gradove i da znate koliko ima stanovnika u Zanzibaru. Geografija je da shvatite zašto ima toliko stanovnika u Zanzibaru, zašto se neki stanovnici sele iz nekih mjesta u druga. Poenta je da shvatite pojave i procese iz prirode.

Kod nas se sva takmičenja provode na onom šturom, da se nabrajaju imena, definicije i tako dalje. Mislim da bi se puno više trebalo davati prostora praktičnoj nastavi, nekim kreativnim rešenjima, gdje bi djeca pokazivala svoju kreativnost, sami crtali karte, pravili reljefne modele. U svim predmetima je ista stvar. U svakom predmetu ima prostora za praktične radove i za ono što je krajnji cilj škole, da od učenika napravi kreativne buduće inženjere.

RSE: Vi ste mlad čovjek, imate svoje ideje. Odakle vam motiv i entuzijazam za jedan ovakav poduhvat? Škola to nije tražila od vas. Vi ste to poklonili školi.

Mališević: Suština je vjerovatno svakog profesora, da se on ne bi time bavio, da to ne voli. Sama činjenica da smo se opredijelili za taj poziv, je nešto što sigurno najviše volimo. Sama činjenica da to mogu svojim učenicima priuštiti, da se oni ne osjećaju manje vrijednim, od nekih drugih učenika, je meni dovoljan motiv da to učinim. I sebi olakšavam time posao jer mogu na lakši način da objasnim i postignem očekivane rezultate. Mislim da svaki nastavnik ima iste motive jer svi mi volimo svoj posao.

RSE: Pošto je to jedina pješčana kutija za geografiju, koja se nalazi u osnovnoj školi u Srednjem, planirate li širiti i dijeliti iskustva sa Vašim kolegama u drugim školama?

Mališević: Naravno. Ko god bude zainteresiran da nešto sam napravi ili da mu pomognem da napravi, ja sam na raspolaganju, sve u cilju promocije nauke.

Đaci istražuju pješčanu kutiju
Đaci istražuju pješčanu kutiju

RSE: Kakav je položaj geografske nauke u Bosni i Hercegovini? Da li ste zadovoljni?

Mališević: Mislim da je na najnižim granama u istoriji Bosne i Hercegovine. Geografija je ukinuta u mnogim razredima, sada se vratila u deveti. U osmom razredu imamo samo jedan čas geografije sedmično. Recimo, nastavnu jedinicu Sjevernu Ameriku, obrađujemo samo jedan čas. Ima toliko stvari da se kaže o Sjevernoj Americi, o jednom kontinentu. To je poražavajuće.

Mi smo tu da se borimo i nadamo se da će u budućnosti to biti promijenjeno, da će geografija dobiti malo više na značaju. Geografija predstavlja pismenost. Svaki moment se susrećemo sa geografskim pojmovima, toponimima. Ako ne znate i ako niste čuli za neke stvari iz geografije, postajete praktično nepismeni u životu.

izvor: Radio Slobodna Evropa