Halal industrija proteklih godina bilježi neprestan rast u svijetu te je s razlogom postala jedan od najznačajnijih fenomena globalne ekonomije, poručio je danas član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović na ceremoniji svečanog otvaranja Sarajevo Halal Faira 2019, javlja Anadolu Agency (AA).

Za bosanskohercegovačke okvire, kako je kazao, impozantan je broj izlagača i posjetitelja koje okuplja ovaj sajam, u tek drugoj godini održavanja.

“To već pokazuje da ova manifestacija ima snažan potencijal, kada je u pitanju ekonomski razvoj, povezivanje poslovnih ljudi i kreiranje novih mogućnosti za razvijanje biznisa. Uz organizaciju Halal sajma, koji kao takav zaslužuje punu podršku države, Sarajevo se profilira kao regionalni centar halal industrije, a Bosna i Hercegovina dobija izuzetnu razvojnu šansu”, rekao je Džaferović.

Smatra da halal industrija proteklih godina bilježi neprestan rast u svijetu te je s razlogom postala jedan od najznačajnijih fenomena globalne ekonomije.

“Islamsko tržište, koje broji preko milijardu ljudi, jedno je od najdinamičnijih svjetskih tržišta, koje neprestano otvara nove mogućnosti i pruža velike razvojne potencijale. Imajući u vidu da je stanovništvo islamskih zemalja još uvijek najbrže rastuća, a ujedno i najmlađa populacija, unutar koje neprestano raste kupovna moć, relevantne projekcije ukazuju da je rast halal tržišta zagarantovan i u idućim decenijama”, pojasnio je Džaferović.

Prema njegovim riječima, to na konkretan način pokazuje ekonomski rast Malezije, Indonezije, Pakistana, Nigerije i drugih zemalja islamskog svijeta u razvoju.

“Da bismo razumjeli gabarite ovog tržišta, navest ću da industrija halal hrane i pića trenutno iznosi oko 1,5 triliona američkih dolara, a da će u idućih tri do četiri godine preći iznos od dva triliona”, rekao je Džaferović.

Iako se u percepciji halal industrija najčešće povezuje sa proizvodnjom hrane i pića, mišljenja je da je riječ o mnogo širem fenomenu, koji uključuje i razne druge oblasti, kao što su halal turizam, finansije, zdravstvo, medijsko-zabavna industrija, rekreacija…

“Relevantne tržišne projekcije kažu da će do 2025. godine halal tržište, koje obuhvata sve ove oblasti, imati trostruki rast, te da će za samo pet godina iznositi preko 9,5 triliona američkih dolara. Ako imamo u vidu navedenu činjenicu, onda nam postaje jasnije zašto je toliko važno da što intenzivnije Bosnu i Hercegovinu uključimo u ove procese”, istakao je Džaferović.

U ovim ogromnim gabaritima svjetskog tržišta, član Predsjedništva BiH smatra da BiH ne može imati presudan značaj jer “mi nismo veliki igrač”.

“Ali, BiH ima ogromne prednosti u kontekstu halal tržišta, koje mora iskoristiti. Prije svega, to su komparativne prednosti koje uključuju kulturne i tradicijske veze Bosne i Hercegovine sa islamskim svijetom, s jedne strane, i neposrednu bliskost Evropske unije i evropski put BiH, s druge strane”, naglasio je Džaferović.

Mišljenja je da sa svojom multikulturalnom strukturom i snažnom povezanošću i sa islamskim svijetom i sa Evropskom unijom, Bosna i Hercegovina može biti izuzetno prodoran faktor u osvajanju halal tržišta u idućem periodu.

“Naša zemlja je jedina u ovom dijelu svijeta članica Organizacije islamske saradnje (OIC), i premda smo još uvijek u statusu posmatrača, imamo dobar i snažan položaj u ovoj organizaciji, što se vidjelo i na ovogodišnjem Samitu OIC-a u Mekki, kada sam imao čast da predstavljam Bosnu i Hercegovinu. Snažne kulturne i vjerske veze, koje Bosna i Hercegovina ima sa zemljama islamskog svijeta omogućavaju nam da lakše i brže ostvarujemo kontakte od nekih drugih zemalja, koje su itekako zainteresirane za osvajanje halal tržišta”, kazao je Džaferović.

Napomenuo je da države poput Novog Zelanda i Brazila, koje nemaju značajnu muslimansku populaciju i koje su daleko i od islamskog svijeta, pokazuju ogroman interes za halal tržišta, te strateški ulažu ogromne novce u oblast halal industrije, te upitao zašto Bosna i Hercegovina, koja je geografski i kulturno puno bliže islamskom svijetu, ne bi poduzimala iste strateške mjere.

“Od kulturnih i vjerskih veza BiH sa islamskim svijetom koristi mogu imati, ne samo muslimani već i svi u Bosni i Hercegovini, i to je važno isticati”, istakao je Džaferović.

Mišljenja je da druga krucijalna komparativna prednost koju Bosna i Hercegovina ima u odnosu na neke druge zemlje jeste neposredna blizina Evropskoj uniji.

“Bosna i Hercegovina nalazi se na samoj granici Evropske unije, te je u značajnoj mjeri već integrisana u evropski sistem, a kroz nastavak svog eurointegracijskog puta imat će sve intenzivniju saradnju sa evropskim tržištem. U tom kontekstu, od izuzetnog značaja je činjenica da je halal industrija i halal tržište i u samoj Evropskoj uniji u neprestanom porastu, te da već sada broji oko 50 miliona ljudi”, istakao je Džaferović.

Smatra da kao konkretan pozitivan primjer takvog ulaganja imamo razvoj prehrambene industrije u Velikoj Kladuši, koja se nalazi neposredno uz granicu sa Evropskom unijom.

“Mali troškovi transporta i olakšice koje Bosna i Hercegovina ima na temelju sporazuma koje ima naša zemlja sa EU, predstavljaju okvir za privlačenje domaćih i stranih investicija u kontekstu halal tržišta. Pored industrije halal hrane i pića, Bosna i Hercegovina ima snažne potencijale za razvoj halal turizma, kroz svoje prirodne resurse i ljepote, rijeke, jezera, planine, šume i dr. Otvaranje ka islamskom tržištu i promocija halal turizma treba da bude naše strateško opredjeljenje”, naglasio je Džaferović.

U ime državnih vlasti Bosne i Hercegovine kazao je da su čvrsto posvećeni jačanju političke stabilnosti i unapređenju poslovnog ambijenta, kroz reformske procese, kako bi omogućili što veći broj razvojnih investicija.

“Vlasti u Bosni i Hercegovini, u ovom konkretnom pitanju, trebaju da izrade potrebne okvire i akte za unapređenje procesa certificiranja halal proizvoda, kao važnog segmenta halal industrije. Mnogo je ekonomskih benefita koje od halal industrije može imati Bosna i Hercegovina, uključujući sve njene narode i sve krajeve. Ali ovo koristi koje donosi ovaj proces prevazilaze ekonomski značaj, te se proteže i na polje vrijednosti, identiteta i načina života u savremenim uslovima”, pojasnio je Džaferović.

Prema njegovim riječima, u jednostranim interpretacijama savremenih pojava često se ističe nespojivost, pa čak i konfrontacija nečeg što je kulturna tradicija sa modernim trendovima.

“Savremena globalna trgovina i sveukupna globalizacija predstavljaju se kao nešto što nužno negativno utječe na tradiciju i samosvojnost naroda. To je pogrešno i neutemeljeno. Halal industrija je odličan primjer kako se tradicija na jako dobar način može adaptirati i biti komplementarna savremenim trendovima. Na koncu, kroz halal industriju, vidimo kako tradicija postaje jedan ogroman resurs za razvoj”, poručio je Džaferović.

U tom kontekstu, naglasio je, heterogenost naše kulturne tradicije u Bosni i Hercegovini pokazuje se u pravom svjetlu, kao istinsko bogatstvo različitosti, na čemu uvijek potencira.

“Cijenim da je od izuzetnog značaja za sve muslimane u svijetu i za cijeli svijet, pa tako i za sve muslimane u Bosni i Hercegovini, i za Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu – važno promicati navedenu viziju, u kojoj se tradicija i zahtjevi savremenog života nadopunjuju, stvarajući novu vrijednost, na dobrobit svih”, dodao je Džaferović danas u Sarajevu.

izvor: Anadolu Agency

Share.

Comments are closed.