U spomen na Kristovo uskrsnuće, kao temelj kršćanske vjere, u nedjelju kršćani slavi Uskrs, najstariji i najveći kršćanski praznik. Uskrsnuće Isusa Krista temeljno je vjerovanje kršćanstva koje kazuje da je Bog treći dan uskrsnuo Isusa iz mrtvih i on daje nadu da će i čovjek, baš poput Isusa, jednog dana uskrsnuti, odnosno da ga negdje drugdje čeka vječni život te ga podsjeća na zahvalnost Spasitelju. Tom prilikom danas smo razgovarali sa svećenikom Ilijom Markovićem koji je prošle godine imenovan za župnika župe sv. Marka evanđeliste u Ilijašu.
Na početku našeg razgovora svećenik Marković nam je kazao da župa Ilijaš broj oko 146 vjernika, te da je to stanovništvo druge i treće životne dobi.
– To su ljudi koji se teže kreću, kojima je često bolest teret, te im je potrebno više naše brige zato što oni zbog životnih okolnosti ne mogu dolaziti tako često u crkvu. Međutim zajednica koja se okuplja na nedjeljnim svetim misama broji negdje od 25 do 30 osoba, sve zavisi i od vremenski uvjeta, zbog starosti su osjetljivi i na vrućinu i na hladnoću, pa onda zavisi i od vremena, ako je vrijeme lijepo onda se i malo više okupi vjernika. To je jedna trećina župe koja je aktivna, i koja sudjeluje na misnim slavljima ostali dio župana dolazi za Božić i Uskrs, a za Patron župe ima onaj jedan dio koji žive vani oni dođu kad mogu, također za blagdane ili preko ljeta sve zavisi kakve su im mogućnosti – istakao je.
Uskrs je najveći katolički praznik, svećenika smo pitali na koji se to način crkva priprema za ovaj praznika, ali i sami vjernici, gdje je kazao da cijela crkvena godina ima svoj vrhunac doživljaja u proslavi blagdana.
-Kao vjernici katolici mi se pripremamo 40 dana posta, molitve mi to zovemo vrijeme korizme i u tom vremenu vjernici su pozvani kroz post, molitvu i djela ljubavi. Malo više proživljavati taj duhovni život poraditi malo na njemu jer u srcu života čovjek često zaboravi na tu duhovnu dimenziju koja je u njemu i koja također kao jedna biljka zahtjeva da se zalijeva molitvom i odnosom s Bogom, tako da je to vrijeme korizme, vrijeme u kojem se ispitujemo , ali ne samo da u vrijeme korizme budemo bolji, nego nas to vrijeme priprema za proslavu uskrsnuća, te da to doživimo kao jedan novi početak i pred Bogom, a onda i pred ljudima. Priprema je ta da u završetku korizmenog vremena u posljednjem tjednu budu tzv. velike ispovjedi gdje vjernici na duhovan način intenzivno traže od svećenika ispovijed, svećenik obilazi bolesnike oni koji ne mogu doći na svetu misu, ne mogu tražiti svećenika onda svećenik ide njima, međutim u ovoj situaciji zbog pandemije korona virusa taj dio je izostao, onda su oni pozvani više raditi na sebi i svojoj obitelji. Nakon 40 dana priprave, slijedi proslava gospodinova uskrsnuća započinje s velikom subotom s misom bazdenjeg bdjenja i samom tom misom koja je prije ponoći počinje se kovanje Uskrsa, a u nedjelju je centralna proslava. Toj proslavi Uskrsa predvode tri dana mi to zovemo uskrsno trodnevlje započinje s velikim četvrtkom kada mi katolici slavimo ustanovljenje dvaju sa kramenata to je euharistije iz svetoga reda, danas veliki petak kada se posebno sjećamo muke gospodnje, danas nema svete mise to je jedini dan u godini kada crkva ne slavi svetu misu – spomenuo je.
S obzirom na to da vlada pandemija korona virusa svećenik ističe da se držimo uputa koji su nam dali stručnjaci, epidemolozi, virolozi i naš Krizni štab.
– U skladu s tim, naša nadbiskupija su dala posebne smjernice nama svećenicima za ove dane budući da je zabrana javnog okupljanja. Mi smo nažalost ove godine morali odrediti tako da ova proslava Uskrsa nema svoj zajednički karakter u župnoj zajednici nego vjernici ovaj Uskrs na poseban način trebaju doživjeti i proživjeti sa svojim obiteljima. Ovih dana neće biti okupljanje naroda upravo zbog opasnosti zaraze. Vjernici mogu pratiti liturgijske događaje preko BHT1 onda imaju izravni prenosi iz sarajevske Katedrale, i barem tako vjernici se mogu uključiti u molitvu da ovo vrijeme priprave ne bude bez te vjerničke dimenzije – mišljenja je.
Za kraj našeg razgovora svečenik Marković je našim sugrađanima čestitao Uskrs i prenio važnu poruku svim vjernicima.
-Nakon četrdeseto dnevne korizmene pripreme dočekali smo i radost svetkovine uskrsnuća gospodinova. Uskrs je blagdan mira, i zato u ovo vrijeme kušnje i izazova pred pandemijom korona virusa i u nemogućnosti okupljanja Župnim zajednicama našim crkvama na duhovno proživljavanje ovih svetih dana koji su za nama prilika je svoju duh i srce učvrstiti na nadu koju uskrsni krst donosi . Prvi dar Uskrsa preplašen mučenicima jeste mir, ne bojte se mir, želi da se upravo taj mir nastavi i u vašim obiteljima, Uskrs je blagdan nade, te ne dopustimo da nas društvena izolacija koja nam je prijeko potrebna kako bi sačuvali sebe i druge od zaraze izolira i baci u očaj beznađe, depresiju i izgubljenost . Neka nam ona bude poticaj da vrijeme koje imamo više izgradimo svoj odnos s Bogom od kojeg primamo svako dobro i koji je temelj našoj nadi. Uskrs je blagdan ljubavi, upućeni smo jedni na druge, posebno u ovom našem dragom Ilijašu u ovom vremenu, različitosti koje u sebi kao ljudi nosimo prilika su za međusobno obogaćenje, ohrabrenje i poticanje na dobro, bez obzira na vjeru, naciju, kulturu i obrazovanje svi nosimo jednu zajednički i važnu karakteristiku, a to je da smo čovjekovo ljubljeno Božje stvorenje. Ovoga Uskrsa posebno obradujmo oni koji su sami bolesni i stari, ako nas opasnost zaraze sprječava da ih fizički podsjetimo, možemo se sjetiti baremo telefonom, neka znaju da nisu zaboravljeni. Vam dragi vjernici Župe Ilijaš neka uskrsni gospodin poradi mira i blagostanja, neka vašim obiteljima umnoži vjeru, učvrsti nadu i usavrši ljubav prema svakom čovjeku. Sretan i blagoslovljen Uskrs, Bog va blagoslovio – rekao je.
Nadamo se da ćete ovaj praznik provesti u miru i ljubavlju sa svojom porodicom.
