Svjetski dan osteoporoze (The World Osteoporosis Day- WOD) obilježava se svake godine 20. oktobra, čime se pokreće kampanja posvećena podizanju globalne svijesti o prevenciji, dijagnostici i liječenju osteoporoze i metaboličke bolesti kostiju.

Zanimljivo je napomenuti da se prije 1994. godine osteoporoza nije ni smatrala ozbiljnom bolešću. Stoga su prve godine od osnutka Međunarodne zaklade za osteoporozu (IOF) bile posvećene ukazivanju na postojanje bolesti i promjena u kostima, koje mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba i poskupljenja zdravstvene usluge.

Osnivanje Međunarodne zaklade za osteoporozu  bila je kombinacija zajedničkih napora Europske zaklade za osteoporozu (EFFO) osnovane 1987. godine i Međunarodne federacije društava za koštane bolesti (IFSSD) koja je pokrenuta 1995 godine. Okupljajući obje organizacije pod jedan krov došlo je do boljeg fokusiranja i udruživanja resursa za svjetske znanstvenike, liječnike i druge organizacije za zagovaranje zdravlja koje su se borile protiv osteoporoze.

Do kasnih 90-ih, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zajedno s Međunarodnom zakladom za osteoporozu, sponzorirala je događaje Svjetskog dana osteoporoze. Od tada je Međunarodna zaklada za osteoporozu preuzela veći dio vodstva u sponzoriranju događaja za podizanje svijesti u cijelom svijetu.

Sagledavanje značaja teme kroz povijest dana osteoporoze, ukazuje i naglašava izravnu uzajamnu povezanost između osteoporoze i slomljenih kostiju koje imaju ozbiljne posljedice po pojedinca zbog ispoljene boli, invaliditeta, izgubljene neovisnosti i nemogućnosti obavljanja svakodnevnih zadataka.

Šta uzrokuje osteoporozu?

Osteoporoza, poznata kao tiha epidemija, najčešća je bolest kostiju kod ljudi i predstavlja veliki javnozdravstveni problem u cijelom svijetu jer ona ne boli, nema simptoma koji bi ukazivali na njeno postojanje. Obično se ne zna da postoji, dok ne dođe do loma kosti.

Iako genetika ima veliku ulogu u određivanju zdravlja kostiju, postoje čimbenici načina života koji mogu pomoći u održavanju ili u nekim slučajevima poboljšati snagu kostiju. Širom svijeta jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina doživjet će pad zbog prijeloma kosti izazvanog osteoporozom.

Češća je kod žena i to nakon ulaska u menopauzu. Zovu je i tiha epidemija jer svoje simptome ispoljava kada je već uzela maha. Kako u našoj zemlji ne postoji registar koji bi pratio kretanje ove bolesti, ne može se sa sigurnošću tvrditi kakvo je pravo stanje. Osteoporoza je metabolička bolest u kojoj se mijenja sastav i gustoća kostiju. Kosti postaju krhke uz povećanje rizika od prijeloma, osobito kralježnice (prsna i slabinska kralježnica), ručnog zgloba, kuka, zdjelice i nadlaktice.

Prvi znakovi bolesti su značajan gubitak u tjelesnoj visini i pogrbljeno držanjebol u leđimasklonost prijelomima (i to u području kuka, ručnog zgloba i kralješnice).

U Federaciji BIH je prosječno registrirano 4207 slučajeva osteoporoze na godišnjem nivou, tokom proteklog petogodišnjeg perioda praćenja 2015-2020. godine sa stopom morbiditeta od 193 /100 000 godišnje. Samo u 2020. godini su bile 3922 zabilježene dijagnoze, sa omjerom obolijevanja: na 1 muškarca obole 2,3 žene.

Zato “pobijedimo” osteoporozu i osvjestimo da je prevencija uvijek uspješniji pristup od intervencije, ili, kako se uobičajeno kaže – bolje spriječiti, nego liječiti.

AKTIVNOSTI ZA ZDRAVE KOSTI

Bez obzira imate li ili ne rizične čimbenike, poduzmite aktivnosti kojima bi poboljšali zdravlje kostiju kroz pozitivne promjene životnog stila koji uključuju:

  • redovitu tjelesnu aktivnost s vježbama jačanja i istezanja mišića,
  • prehranu bogatu kalcijem i bjelančevinama, kao i odgovarajući unos vitamina D, uz pravilno izlaganje sunčevoj svjetlosti i vitaminsku nadopunu ako ste stariji od 60 godina,
  • izbjegavanje nezdravih navika poput pušenja i prekomjernog unosa alkohola.

 

Osteoporoza i s njom povezani prijelomi mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice i pridonose dugotrajnim bolovima, onesposobljenosti, gubitku neovisnosti i prijevremenoj smrti.

Prevencija i liječenje uključuju nadoknadu kalcija i vitamina D, redovitu tjelesnu aktivnost uz vježbe jačanja kostiju i mišića, pažljivo kretanje i snižavanje rizika od padova te prema preporuci liječnika uzimanje lijekova za očuvanje koštane mase ili poticanja stvaranja nove.

Izvori:

https://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/zdravlje-starijih-osoba/314-ch-0?&l_over=1

https://www.aa.com.tr/ba/zdravlje/tiha-epidemija-danas-je-svjetski-dan-osteoporoze-naj%C4%8De%C5%A1%C4%87e-bolesti-kostiju/2397315

 

Share.

Comments are closed.