Jedan od najznačajnijih datuma u historiji glavnog grada naše zemlje i ove godine obilježen je dostojanstveno. Članovi Saveza antifašista i boraca NOR-a, gosti i građani Ilijaša, upriličili su obilježavanje 6. aprila, Dana oslobođenja grada Sarajeva i Ilijaša. Tim povodom, mnogobrojne delegacije položile su cvijeće na Spomeniku palim borcima NOR-a „41-45“ u Alića gaju i Spomeniku palim borcima OOR-a „92-95“.
Selver Herić, predsjednik Udruženja antifašista Ilijaš kazao je da članovi ovog udruženja svake godine na prigodan način obilježe ovaj značajan datum kojeg se trebamo uvijek sjećati.
-Naše udruženje svake godine obilježava ovaj važan dan za historiju Bosne i Hercegovine i to su zapravo datumi koji su svi narodi Jugoslavije priznali i uvijek će biti priznati. Trebamo biti svjesni da je tog dana oslobođeno Sarajevo i okolina Sarajeva, odnosno sedam dana nakon vješanja 55 partizana na Marin Dvoru jedinice pod vodstvom druga Tita. Udruženje antifašista i boraca NOR-a Ilijaš danas je upriličilo polaganje cvijeća na spomen obilježju i održan je historijski čas na Alića gaju. Sa nama su brojni gosti i iz susjednih gradova i udruženja što me posebno raduje i zahvalan sam im na tome, istakao je Herić.
Na Spomen kosturnici Alića gaj prisutnima se obratio prof. dr. Enver Kazaz koji je održao historijski čas svim prisutnim, te je istakao da ga za Ilijaš vežu brojne uspomene. Prof. dr. Kazaz navodi da je 6. april datum koji je važan za ova područja.
-Ovaj datum je višestruk i simbolički datum koji je vezan za Ilijaš i Sarajevo i zapravo tog datuma su partizanske jedinice oslobodile ovaj prostor od okupatora u Drugom svjetskom ratu. Želim dodati da su 6. aprila agresori i napadači na Bosnu i Hercegovinu napali naš grad Ilijaš i Sarajevo. U jednom danu se sklapaju dva različita historijska događaja, dok je jedno oslobođenje gdje su Ilijaš, Sarajevo i partizanski pokret ušli u svjetsku povijest, a drugo je napad i agresija na civile ova dva grada. Zapravo u ovom datumu se spajaju dva tipa bosanskohercegovačke historije. Možda bi na ovim simbolima valjalo graditi etiku društva i možda bi trebalo na osnovu 6. aprila iz 1945. godine graditi perspektivu Bosne i Hercegovine, između ostalog ako to ne uradimo bojim se da nemamo šanse u budućnosti. Dodao bi da me za Ilijaš vežu brojne uspomene i ovaj grad je mene formirao kao osobu i moj intelektualni horizont i samim tim sam Ilijašu beskrajno zahvalan, naglasio je prof. dr. Kazaz.
O značaju obilježavanja 6. aprila Dana oslobođenja grada Sarajeva i Ilijaša govorio je i načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić. On navodi kako je Ilijaš institucionalno i geografski vezan za Sarajevo i zbog toga ove bitne događaje danas obilježavamo.
-Želim se zahvaliti svima koji su prisutni danas i onima koji su svojom odgovornošću pokazali i dali važnost ovom datumu. Ilijaš je kako institucionalno tako i geografski vezan za Sarajevo i zbog toga 6. aprila obilježavamo ova dva vrlo važna događaja. Trebamo se svakodnevno podsjećati ovih bitnih datuma i iz toga izvući pouku, a naravno osnovna poruka jeste antifašizam i civilizacijska dostignuća koja leže u tom pojmu antifašizma. Naša obaveza je da na taj način odgajamo generacije i to je zapravo put i prosperitet naše Bosne i Hercegovine. Svjedoci smo zaista događanja na generalnom i globalnom planu da svijet teži nekoj drugoj strani i ako se aktivno sve snage ne uključe i te procese ne zaustave vjerovatno može doći do većih posljedica, kazao je načelnik Fazlić.
Učešće u historijskom času uzeli su i učenici OŠ „Podlugovi“ koji su svoje literarne radove pročitali o temi „6. april Dan oslobođenja grada Sarajeva i Ilijaša“.
Šesti april najznačajniji je datum u historiji Sarajeva. To je dan kada je Sarajevo oslobođeno od fašističke okupacije tokom Drugog svjetskog rata, ali i dan koji simbolizuje početak opsade Sarajeva u proteklom ratu u BiH. Zbog toga se 6. april obilježava kao dan oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu i kao Dan grada. Tokom opsade grada, najduže u historiji modernog ratovanja, ubijeno je blizu 11.500 ljudi, od toga 1.601 dijete.
Najmanje 50.000 osoba je tokom granatiranja ranjeno. Više od 300 granata dnevno ispaljivano je tokom opsade Sarajeva, sa okolnih brda, gdje je bila stacionirana artiljerija Jugoslovenske narodne armije i Vojske Republike Srpske.
