Intervju sa hadžijama Senadom i Lejlom Šehić: Hadž je preporod vjerničkih duša

Hadž je ime za želju, čežnju srca, da onome čemu se godinama okrećemo u našim molitvama, namazima, napokon naše oči ugledaju, i da pred veličanstvenim prizorom Kabe, kocke proporcionalnih dimenzija, prekrivene crnim platnom, shvatimo da se u jednostavnosti krije istinska ljepota.

Ovako intervju za Radio Ilijaš počinju hadžije Senad i Lejla Šehić, s kojima smo razgovarali o vrijednostima obreda hadža, Kabi, Arefatu, kurbanu, osobnom doživljaju ove svete islamske dužnosti,  kruni putovanja i jednoj od najvećih želja svih muslimana, posebno onih kojima je Mekka daleko.

-Na samom početku želimo da zahvalimo Gopodaru svjetova, što nas je ove godine učinio svojim gostima, zatim želimo da se zahvalimo Vama kao kolektivu i uredništvu Radio Ilijaša što u ovim mubarek danima prepoznajete istinske vrijednosti, i bivate mediji kojim se u ovom bajramskom danu širi jedna lijepa energija, i prenose selami sa časnih mjesta za sve vaše slušatelje  i građane Ilijaša.

Hadž je ime za želju, čežnju srca, da onome čemu se godinama okrećemo u našim molitvama, namazima, napokon naše oči ugledaju, i da pred veličanstvenim prizorom Kabe, kocke proporcionalnih dimenzija, prekrivene crnim platnom, shvatimo da se u jednostavnosti krije istinska ljepota.

Ta želja i čežnja odavno su prisutne u našim životima, a posebno bi došle do izražaja kada bi na to veličanstveno putovanje ispraćali drage ljude, prijatelje, rodbinu, kada bi na ikrar dovama imami spominjali njihova imena kao imena putnika na hadž, uvijek bi srce zatreperi, nadajući se trenuku da će se nekad i naša imena naći među tim putnicima. Nakon što smo 2017. godine ispratili na hadž nekoliko veoma dragih insana, onako pod dojmom emocija i impresija, uzeo sam jednu kovertu na kojoj sam napisao hadž, s ciljem da počnem sakupljati sredstva za to životno putovanje. Nedugo zatim primljen sam na specijalstički studij u Saudijsku Arabiju i već sljedeće godine, tj. 2018. imao sam priliku da kao student koji nije bio na hadžu obavi hadž pod  pokroviteljstvom Kraljevine Saudijske Arabije. Ovo je jedna od stvari o kojima često razmišljam, Allah je moju dovu ispunio, hadž sam obavio, iako sam u koverti koju sam bio namijenio za skupljanje novaca za hadž, skupio samo nekoliko stotina KM. Ovo je meni potvrda, da treba hadž istinki željeti, a da će Allah dž.š. olakšati sve ono, što taj put na hadž podrazumjieva, pa i skupljanje materijanih sredstava. Ove godine osjećam posebno zadovoljstvo, što sam na hadžu sa svojom suprugom, koja hadž obavlja prvi put. Odlazak na hadž bi po meni trebao da bude jedan od najvažnijih životnih projekata, i životnih putovanja kojem bi posebno mladi bračni parovi koji imaju mogućnost trebali težiti.

Vrijednosti obreda hadža

Svaki korak na hadžu je ibadet i prilika za činjenje dobrih dijela. Tako, dok čovjek korača u tavafu, on zapravo ibadeti, isto tako dok ubrzano korača od Safe do Merve, također ibadeti. Jedino na hadžu gađanje betonskih stubova, običnim kamenčićima koje čovjek nađe na putu predstavlja ibadet, jer se izvršava propis simboličkog gađanja šejtana. Samo gledanje u Kabu je također ibadet. Gotovo da svaki naš postupak na hadžu poprima ibadetsku dimenziju i imajući to na umu, insan se trudi što dosljednije izvršiti svaki propis.. S druge strane u samim obredima hadža puno je simbolike koja nas podsjeća na praoca Ibrahima a.s, njegovog sina Ismaila a.s, suprugu Hadžeru, na poslanika Muhammeda s.a.w.s i njegove časne ashabe. Obavljajući obrede hadža, razmišlja insan o dovi Ibrahimovoj, da jedna neplodna i kamenita dolina poput Mekke postane grad za kojim će srca čeznuti. Zamišlja insan majku Hadžeru koja usplahireno trči od Safe do Merve. Ibrahima a.s  dok je gradio Kabu, Poslanika Muhammeda s.a.w.s dok drži oprosni govor na Arefatu, a ashabi plaču jer osjećaju da će Poslanik uskoro preseliti. Mnogo je prizora, slika koje na hadžu izazivaju posebne emocije, zbog toga je važno prilikom obavljanja obreda stalno razmišljati o tim obredima jer pored toga što imaju ibadetsku vrijednost, imaju i simboličku, priča Lejla za Radio Ilijaš.

Haddž je dokaz bratstva čovječanstva

Hadž je slika ummeta na nekom mikro planu ili ako hoćete najveći sajam muslimanskih naroda gdje svako dolazi sa svojom kulturom, tradicijom, jezikom, bojom kože, s jednim ciljem, a to je odazivanje Uzvišenom Allahu, svjedočeći Njegovu jednoću, ne pripisujući mu nikoga ravnim. Kada se ihrami obuku sve one vanjske razlike nestaju, jer možeš nositi najskuplji ihram, ali on je opet obično bijelo platno koje ga ne razlikuje mnogo od najjeftinijeg ihrama. Suština je u trudu da budeš od  najbogobojaznijih, tj. onih koji su najviše Allaha dragog svjesni.Takvi kod Allaha imaju prednost, nikako prednost nemaju bijeli nad crnim, niti bogati nad siromašnim, niti Arapi nad nearapima. U ihramima smo svi jednakopravni da obožavamo jednog Boga na način na koji je on zadovoljan. Kada se ihrami skinu, dominira raznolikost i ljepota ummeta. Koliko god se razlikovali muslimani krajnjeg zapada i krajnjeg istoka u fizionomiji, jeziku i kulturi, mogu kazati da svi muslimanski narodi imaju jedno posebno svojstvo, koje može biti odrednica čitavog ummeta a to je suosjećajnost, milost i bratska ljubav. Često se zagledam u te hadžije, u njihove oči, gledajući ih onako prašnjave, bose, poderane, zamišljam sve te mnogobrojne teškoće kroz koje su prošli na putu do svog cilja. Moram naglasiti da su bosanske hadžije ponos ummeta, u svojoj organizovanosti, susretljivosti i discipliniranosti, ponosno kaže hadžija Senad.

Arefat je slika budućeg svijeta

Arefat je jedno posebno iskustvo, zbog toga što je mjesto Arefata sveto, kao što je sveto i vrijeme u kojem hadžije borave na Arefatu ( 9. dan  Zul Hidžeta).  Arefat je dunjalučki prizor koji asocira na ahiret, odnosno okupljanje i boravak svih hadžija na Arefatu, podsjeća na Dan polagana računa pred Uzvišenim Gospodarom. Arefat je za mene lično mjesto spoznaje, da onaj ko zna za Svog Gospodara na dunjaluku, neće biti ostavljen i izgubljen na dan polaganja računa na ahiretu. Zbog toga su dove na Arefatu važne, da molimo za dunjalučke potrebe, ali da u svojim arefatskim dovama ne zaboravimo ni ahiret, odnosno da tražimo spas i utočište kod Allaha na Danu polaganja računa. Arefat kao i drugi hadžijski ibadeti iziskuje određeni napor i teret. A kada je u pitanju Poslanikova džamija  i pri samom pomenu na nju duša se odmara. Mjesto koje bosanske hadžije posebno nose u svojim srcima, gdje napajaju dušu za hadžske  obrede sigurno je Medina, grad Allahovog Poslanika. Posjeta Medini, i Poslanikovoj džamiji svakom hadžiji predstavlja dragocjeno vjerničko iskustvo. Mnogo lijepih emocija u čovjeku probudi ezan sa Poslanikove džamije, zatim namaz u Revdi, učenje i slušanje Kur'ana i salavata u Poslanikovoj džamiji, ali vrhunac ljubavi, čežnje ali i žala što nismo imali privilegiju ashaba da u njegovo mubarek lice gledamo, stane u drhtave riječi Selam, Allahov poslaniče, selam Allahov Miljeniče, kaže hadži Lejla.

Savjeti za buduće hadžije

Prije svega treba očistiti nijjet, a to je da hadž bude isključivo radi Allahovog zadovoljstva, nikako radi neke titule ili privilegije. Onome ko ima nijet da hadž obavi, neka nikako ne odlaže hadž za stare dane, jer hadž u mladosti i u snazi ima više draži, jer obrede hadža, hadžija može samostalno obaviti ne oslanjajući se na pomoć drugoga, dok oni koji obavljaju hadž u starosti imaju mnogo poteškoća i često su teret vodičima ili grupi. Također oni koji se dvoume da li hadž obaviti ili taj novac uložiti u nešto drugo, pa hadž staviti na čekanje, još koju godinu, savjetujem da obave hadž, jer Božiji poslanik obećava da hadžija ne može osiromašiti. Također prije hadža važno se duhovno pripremiti, intenzivirati ibadete, spominjanje Allaha, kroz hvaljenje i veličanje. Duhovna priprema je važna kako bi što poptpunije i ljepše osjetili slast hadža.  Svim hadžijama također preporučujem da prije nego što krenu na hadž, pročitaju neku literatutu koja govori o znamenitostima Mekke i Medine, pa će svaki njihov korak na tim posebnim mjestima imati jednu posebnu draž, savjetuju naše hadžije Lejla i Senad.

Vrijednost prinošenja žrtve

Dani koji prethode danima Kurban Bajrama su posebni dani, njima se Gospodar svjetova kune u Kur'anu, također ovi dani se nalaze u jednom o četiri sveta mjeseca. Sve ovo upućuje na milost Stvoritelja prema njegovim robovima, tako što im kroz blagodarno vrijeme daje prilike da kroz ibadete zarade veliku nagradu.Volim kazati da cijeli islamski kalendar odnosno jedna hidžretska godina obiluje danima i noćima u kojima Gopodar daje posebne prilike i posebno nagrađuje a sve kako bi sačuvali svoju imansku kondiciju tokom cijele godine. Oni koji su ove dane ispostili mogu se nadati posebnoj Allahovoj nagradi, posebno oni koji su postili dan Arefata. Zatim oni koji su hadž obavili, oni se svojim kućama vraćaju čisti od grijeha. Oni koji su kod svojih kuća, a imaju mogućnosti trebaju zaklati kurban s ciljem  približavanja Allahu Uzvišenom i u bajramskim danima svoju radost zajedno sa kurbanskim mesom  podijeliti sa siromašnim, zatim sa svojim komšijama i prijateljima i rodbinom.

Hadž je preporod vjerničkih duša

 Prisjećanje na hadž je  jedna lijepa nostalgija koja hadžiju uvijek podsjeća na sva znamenja koja je vidio i sve prelijepe trenutke na toj najljepšoj duhovnoj ekskurziji koje je doživio. Hadž je ujedno i podsjetnik i korelativ naših duša, da neki postupci, riječi ne priliče vjerniku a posebno ne hadžiji, to je onaj unutarnji glas koji opominje,da neko djelo nije vrijedno da svoj hadž zbog njega izgubimo. Hadžijom biti ima smisla ako je hadž preporod naših duša, ako se u našim životima prepoznaje promjena. Jer oči koje su Kabu gledale kako mogu u haram gledati, jezik koji je telbiju ( odazivam ti se, Gospodaru)  izgovarao kako može lagati, noge koje su tavaf činile kako mogu u tuđe zagaziti, ruke koje su ispružene na Arefatu bile kako mogu loše činiti.

Kaba je vječna težnja

Kaba je magnet koji privlači, čežnja koja se ne gasi posjetom, nego je svaki put čežnja i želja sve veća. Zbog toga ne treba osuđivati one koji po nekoliko puta dolaze na hadž ili umru, jednom kad insan dođe njegova je želja da ponovo dođe veća nego prvi put. Ali naravno treba znati razumijevati prioritete, nekad je preče brinuti o jetimu, udovici, komšiji siromahu, stipendirati čestitog studenta, nego nekoliko puta ići na hadž, je je naš uzor, učitelj čovječanstva, samo jednom bio na hadžu.

Čast vjernika je najveća svetinja

Draga braćo i sestre, posebno vodimo računa o jednoj stvari, Poslanik s.w.a.s je na tu stvar upozorio i na Arefatu ali i na dan Bajrama u tavafu, a to je čast vjernika. Čast vjernika je sveta, svetija i od same Kabe. Povrijediti nečiju čast lažima, potvorama, prenošenjem tuđeg govora je jako opasna stvar. Natjerajmo sebe da o svakom lijepo govorimo, da kod ljudi prepoznajemo ono što je kod njih vrijedno pomena, svaki insan ima barem nekoliko osobina koje vrijedi istaći. Nemojmo druge ljude osuđivati odmah nego im nalazimo opravdanja. Jer kako se možemo nadati Božijoj milosti i oprostu, a mi nemamo milosti jedni prema drugima niti snage da jedni drugima halalimo i oprostimo. Dani su bajrama, i dani su tekbira. Veličajmo svoga Gospodara i  radujmo se bajramima, nađimo načina da ih dostojanstveno obilježimo. Ne dozvolimo da oni koji manje prava polažu na bajramski osjećaj sreće, odnosno oni koji  ne kolju kurban, koji ne klanjaju, koji ne praktikuju vjeru,  zbog toga što smo mi tihi u svojoj bajramskoj radosti, skrnave bajram po kafanama i diskotekama na način koji je u suprotnosti sa islamskim principima, kazali su čestitajući Bajram hadžije Lejla i Senad Šehić.

Razgovarala: Alma Omerović

Uredila: Nermina Durić-Kahvedžić