Od 2006. godine Dan borbe protiv moždanog udara obilježava se 29. oktobra s ciljem upoznavanja javnosti o prirodi i velikom broju slučajeva moždanog udara i njegovoj prevenciji. Ovaj datum ustanovila je Svjetska organizacija za moždani udar.
Godišnje skoro 17 miliona ljudi u svijetu doživi moždani udar, blizu 6,5 miliona ga ne preživi, dok svakih šest sekundi nekoga usmrti. Od moždanog udara u Federaciji BiH godišnje umre 2.000 ljudi, dok je iz Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske naglašno da ovo oboljenje poprima karakteristike epidemije.
Moždani udar predstavlja iznenadno nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim materijama. Kao posljedica moždanog udara nastaje oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života oboljele osobe.
Brojni su uzroci koji mogu dovesti do moždanog udara. Danas se zna da je do 20% moždanih udara posljedica poremećaja srčanog ritma – atrijalne fibrilacije. Atrijalna fibrilacija je jedan od najčešćih poremećaja srčanog ritma koji se javlja kod populacije starosti iznad 50 godina, a povezan je s brojnim tromboembolijskim komplikacijama. Posljedica je nastanka izrazito brzih i nepravilnih električnih impulsa u atriju (pretkomori srca) frekvence od 400 do 600/min. Osobe s atrijalnom fibrilacijom mogu imati simptome u vidu povremenog, iznenadnog, ali često stalnog, brzog, nepravilnog i neujednačenog rada srca, bolova u grudima, omaglica, gubitaka svijesti. Međutim, atrijalna fibrilacija može biti i bez simptoma, što predstavlja najveći problem jer se za vrijeme atrijalne fibrilacije stvara ugrušak (tromb) zbog kojeg osoba može dobiti moždani udar. Atrijalna fibrilacija nosi peterostruki rizik za nastanak moždanog udara, ponavljajućih moždanih udara i različitih tromboembolijskih događaja, rizik za razvoj srčane slabosti i demencije, a sve je praćeno slabim kvalitetom života osobe s atrijalnom fibrilacijom.
Stoga se prevencija moždanog udara zasniva na pravovremenom otkrivanju atrijalne fibrilacije. Europsko kardiološko društvo u preporukama za otkrivanja atrijalne fibrilacije objavljenih u septembru 2020. godine ističe prednosti korištenja pametnih tehnologija, a istraživanja pokazuju da upotrebna smartfona (pametnih mobitela i aplikacija) ima senzitivnost 91.5 − 98.5% i specifičnost 91.4 − 100% u otkrivanju ovog poremećaja srčanog ritma.
Do moždanog udara dolazi najčešće zbog začepljenja krvnog suda ili rijeđe pucanja krvnog suda u mozgu. Češće pogađa žene nego muškarce, najčešće se javlja u kasnim četrdesetim godinama pa nadalje, a važnu ulogu kod moždanog udara igra genetika.
Simptomi moždanog udara su iznenadna slabost ili trenjene lica, ruke ili noge jedne strane tijela, problem s govorom kao što je otežano izgovaranje i iznenadna zbunjenost, problem s vidom, jaka glavobolja, te vrtoglavica. Nakon moždanog udara približno trećina bolesnika umire, trećina ostanu invalidi, a trećina bolesnika se oporavi uz terapiju. Zbog toga je važno prepoznati simptome i raditi na prevenciji.
Vrijeme potrebno za rehabilitaciju poslije moždanog udara najviše zavisi od težine bolesti, a samo petina preživjelih uspije da se u potpunosti vrati u normalno stanje. Moždani udar utiče na: bolesnike, porodicu i prijatelje bolesnika kao i na širu društvenu zajednicu.
Moždani udar se drugačije zove šlog ili cerebrovaskularni insult. Razlikujemo dva tipa moždanog udara: ishemijski šlog, koji nastaje usled začepljenja krvnih sudova tog dijela mozga trombom i hemoragijski šlog, kod kog oštećenje mozga nastaje usljed krvarenja u mozgu.
Pacijenti koji unutar sat do sat i po od početka simptoma, uspiju da budu prevezeni do specijalizovanih ustanova za lečenje akutnog moždanog udara, imaju znatno veće šanse za povoljniji ishod bolesti.
U našoj zemlji postoji mogućnost da se u specijalizovanim jedinicama za moždani udar pruži najadekvatnija moguća terapija moždanog udara, a to je trombolitička terapija, čiji je cilj da razloži tromb koji je akutno začepio određeni krvni sud u mozgu i doveo do nastanka akutnog ishemijskog moždanog udara.
Vrijeme potrebno za rehabilitaciju najviše zavisi od težine moždanog udara.
Osnova primarne prevencije je borba protiv faktora rizika za nastanak moždanog udara.
Faktori na koje ne možemo uticati su:
– životno doba (što je veći broj godina života, rizik je veći)
– pol (muškarci češće oboljevaju dok je smrtnost kod žena veća)
– rasa (pripadnici crne rase imaju veću učestalost od bijele rase)
– genetski (nasljedni) faktori
Mnoge druge faktore rizika za nastanak moždanog udara možemo spriječiti, kao što su:
Povišen krvni pritisak (triput veći rizik):
Povišen krvni pritisak je glavni uzrok moždanog udara. Regulacija krvnog pritiska smanjuje rizik od moždanog udara za 30-40%.
Krvni pritisak je potrebno kontrolisati bar jednom godišnje ako je normalan, a povišen znatno češće. Ukoliko je krvni pritisak viši od 120/80 mm živinog stuba u više navrata, neophodno je konsultovati ljekara oko uvođenja terapije jer je povišen rizik od šloga. Na smanjenje krvnog pritiska sem odgovarajućih lijekova još utiču ograničenje unosa soli, smanjenje telesne težine, ishrana sa dosta voća, povrća i nemasnih mliječnih proizvoda, aerobno vježbanje, ograničenje unosa alkohola. Vrste lijekova koji se primijenjuju zavise od pacijentovih karakteristika.
Šećerna bolest i skriveni šećer (intolerancija na glukozu)
Normalne vrijednosti glikemije (nivo šećera u krvi) su ispod 5,6 mmol/l na prazan stomak, a vrednosti preko 7 mmol/l već označavaju dijabetes tj. šećernu bolest. Vrednosti veće od 11 mmol/l u bilo kom trenutku takođe označavaju šećernu bolest.
Šećerna bolest ali i skriveni šećer zahtijevaju kontrolu nivoa šećera u krvi (glikemija) sa odgovarajućom antidijabetičnom ishranom, a ukoliko lekar proceni uvode se i lekovi.
Način ishrane je jedan od najvažnijih koraka kako da zdravi umanje rizik od ove bolesti, ali i kako da oboljeli regulišu nivo šećera u krvi. Odgovarajuća dijeta i vežbanje kao i lijekovi pomažu u regulaciji povišenog šećera. Neophodna je redovna kontrola holesterola i triglicerida.
Pušenje i izlaganje duhanskom dimu:
Duhanski dim sadrži oko 8000 hemijskih jedinjenja, od toga oko 70 kancerogena;
Svi duhanski proizvodi su štetni i nema bezbijedne doze izloženosti duhanskom dimu, ni aktivno ni pasivno.
Odvikavanje u bilo kojoj dobi dovodi do produženja života, a u mladosti i do zaštite reproduktivnog zdravlja. Prekid pušenja je od velikog značaja za unapređenje zdravlja zbog višestrukih faktora rizika koje ova navika nosi. Pušenje oštećuje krvne sudove, ubrzava zgrušavanje krvi i povišava krvni pritisak i povećava dvostruko rizik od moždanog udara. Takođe je povišen rizik od malignih bolesti – karcinoma, naročito pluća i grkljana. Neophodno je izbegavati i boravak u prostorijama gdje se puši.
Zloupotreba alkohola:
Alkohol takođe utiče na porast krvnog pritiska i pojavu svih vrsti šlogova. Savjetuje se potpuno uzdržavanje od alkoholnih pića ili eventualno jedno piće dnevno. Osobe koje ne piju ne bi trebalo ni da počnu sa pićem.
Upotreba nedozvoljenih supstanci:
Ne koristiti nedozvoljene supstance: kokain, amfetamin, druge psihostimulanse i druge droge.
Suženje karotidnih arterija:
Rizični faktori za aterosklerozu karotidnih arterija (krvni sudovi koji ishranjuju mozak) su : povećan krvni pritisak – arterijska hipertenzija, povišen holesterol u krvi, šećerna bolest (dijabetes tip 2), gojaznost, pušenje, starija životna dob, pozitivna porodična historija bolesti kardiovaskularnog sistema.
Gojaznost:
Gojaznost je jedan od važnih faktora rizika za nastajanje moždanog udara.
Fizička neaktivnost:
Najjednostavniji i najbezbijedni način vježbanja je brzo hodanje. Savjetuje se najmanje 30 minuta umjerene fizičke aktivnost dnevno, najveći broj dana u nedelji (poželjno pet i više dana).
Fizička aktivnost odraslih ljudi nedjeljno kraća od 150 minuta je rizik, a dokazano je da se sve računa: pješačenje (sići ranije 1 autobusku stanicu, šetnje uz izbjegavanje ekstremnih vremenskih uslova, boravak u prirodi…), aktivno čuvanje dece, penjanje stepenicama umesto liftom, rad u kući i bašti, spremanje stana, vožnja bicikla itd.
Redovno vježbanje smanjuje rizik od povišenog krvnog pritiska i srčanih oboljenja, a pomaže i boljoj regulaciji šećera u krvi (bolja tolerancija glukoze), boljoj prokrvljenosti, kardiovaskulnom zdravlju i povišenju “dobrog” holesterola (HDL).
Neadekvatna ishrana:
Podrazumijeva:
– nedovoljan unos polinezasićenih masti
– prekomjeran unos zasićenih masti
– prekomjeran unos trans-masti
– prekomeran unos soli
– prekomeran unos prostih šećera
– neravnomeran raspored i broj dnevnih obroka
Stres:
Niz istraživanja i savremenih studija uz postojeće rizične činioce koji dovode do nastanka moždanog udara upućuju na izrazitu povezanost stresa, posebno psihološki uzrokovanog stresa vezanog uz posao i nepovoljne socijalne uslove sa povećanjem rizika nastanka moždanog udara zbog nemogućnosti adekvatnog prilagođavanja na stresne situacije.
Izloženost dugotrajnim, hroničnim stresorima te odgađanje ili potiskivanje fizičke reakcije na njih, lomi homeostatske mehanizme i moć prilagođavanja čoveka. Kod dugotrajne izloženosti stresu, uz fiziološki, psihološki i bihevioralni odgovor organizma, destruktivna snaga stresnih reakcija prenosi se na somatski nivo, promjenama neurotransmiterskog, hormonalnog i imunološkog odgovora s promjenom funkcije niza tkiva i organa dovodeći do „degenerativne kaskade“ i nastanka morfoloških promjena, koje na kraju dovode do povećanog rizika za nastanak neurovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Poremećaji koagulacije krvi:
Policitemija i trombocitoza, kao i drugi faktori koji povećavaju koagulabilnost krvi.
Moždani udar u svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini svrstava se među vodeće uzroke smrtnosti naručito u starijoj populaciji i u vodeće uzroke invalidnosti što prestavlja veliki problem za pacijente, porodicu i društvenu zajednicu u cijelini.
