Svjetski dan zdravlja 7. april
Svjetski dan zdravlja (engl. World Health Day) obilježava se 7. aaprila svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), a počeo se obilježavati od 1950. godine odlukom Prve svjetske zdravstvene skupštine.
Ovaj dan se obilježava kako bi se izgradila svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje čime bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije.
U 2019. godini Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava Svjetski dan zdravlja – 7. aprila kao nastavak prošlogodišnje kampanje pod sloganom „Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom“, koja bi trebala biti omogućena svakoj osobi svugdje u svijetu. SZO je osnovana na načelu prema kojem bi svi ljudi trebali ostvariti pravo na zdravlje kao temeljno ljudsko pravo. Države koje ulažu u zdravlje svoje nacije ulažu u ljudske potencijale i bogatstvo zemlje.
Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom podrazumijeva da svi pojedinci i zajednice ostvaruju zdravstvene usluge kada su im potrebne, bez posebnih dodatnih troškova te uključuje cijeli spektar zdravstvene zaštite, od promicanja zdravlja i prevencije bolesti, preko liječenja i terapije, komunikaciju i savremenu zdravstvenu tehnologiju, zdravstvenu rehabilitaciju i palijativnu skrb.
Sve zemlje članice UN-a su se opredijelile za postizanje „univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom“ do 2030. godine, kao dio Ciljeva održivog razvoja, kako bi usvojile promjene koje pridonose boljem zdravlju svake nacije, ali i smanjila financijska izdvajanja za zdravstvenu zaštitu iz osobnih prihoda. Jedan od prioriteta „univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom“ je ulaganje u razvoj i jačanje primarne zdravstvene zaštite, koja treba biti dostupna svakom pojedincu i njegovoj obitelji u što bližem svakodnevnom okruženju.
Ključne poruke Svjetske zdravstvene organizacije
- Barem polovina svjetske populacije još uvijek nema potpunu pokrivenost esencijalnim zdravstvenim uslugama.
- Oko 100 miliona ljudi se još uvijek nalazi u ekstremnom siromaštvu (po definiciji imaju na raspolaganju 1,90$ dnevno) a moraju platiti troškove zdravstvene zaštite.
- Preko 800 miliona ljudi (oko 12% svjetske populacije) troši najmanje 10% svog kućnog budžeta za pokrivanje troškova zdravstvene zaštite.
- Sve zemlje članice UN-a su se opredijelile da ostvare univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom do 2030. godine, kao dio Ciljeva održivog razvoja.
- Aktuelna situacija u Federaciji BiH
- Poboljšanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite je značajan cilj reforme zdravstvenog sistema u Federaciji BiH. Prema podacima redovne zdravstvene statistike za 2017. godinu, stanovništvo Federacije BiH je primarnu zdravstvenu zaštitu ostvarivalo u okviru 983 geografske lokacije/ambulante.
- U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (porodična medicina, opšta medicina, pedijatrija, školska medicina, pneumofiziološka zaštita, medicina rada, hitna pomoć, patronaža) u 2017. godini, u Federaciji BIH je radila trećina ukupnog broja zaposlenih doktora medicine (33,8%), te preko petine ukupnih medicinskih sestara/tehničara (23,3%).
- Primarnu zdravstvenu zaštitu je na 100.000 stanovnika obezbjeđivalo 74 doktora medicine i 140 medicinskih sestara/tehničara, a na jednog doktora medicine su u prosjeku radile dvije medicinske sestre/tehničara (1,9).
- Prisutne su razlike u pokrivenosti stanovništva timovima primarne zdravstvene zaštite. U 2017. godini najveći broj doktora medicine je bio u Kantonu Sarajevo (90/100.000) i Tuzlanskom kantonu (87/100.000), dok je najmanji broj doktora registrovan u Posavskom kantonu (45/100.000) i Unsko-sanski kanton(45/100.000).