Svjetski dan sigurnosti hrane
Širom svijeta danas će, prvi put, biti obilježen Dan sigurnosti hrane. Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) 20. decembra prošle godine usvojila je rezoluciju kojom se proglašava Svjetski dan sigurnosti hrane, kojim će se globalno skretati pažnja na bezbrojne prednosti sigurne hrane.
Uspostavljanjem Svjetskog dana sigurnosti hrane UN žele usmjeriti globalnu pažnju na uticaj nesigurne hrane na zdravlje ljudi, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Prema podacima UN-a, više od 200 različitih bolesti prenosi se putem hrane, jedan od deset ljudi obolijeva od nesigurne hrane svake godine, a oko 420.000 ljudi od nje i umire, od čega je 125.000 djece mlađe od pet godina. Nesigurna i nezdrava hrana, ističu stručnjaci, omogućava širenje prijetnji kao što je antimikrobna otpornost.
Nesigurna hrana predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju i privredi, te pogađa osjetljive i marginalizirane grupe stanovništva, posebno žene i djecu, stanovnike područja zahvaćenih sukobima i migrante.
Također nanosi štetu trgovini i dovodi do bacanja hrane, što se ne može tolerisati obzirom da veliki broj ljudi istovremeno pati od gladi. Svjetski dan sigurnosti hrane trebao bi potaknuti na zaustavljanje bolesti koje se prenose putem hrane od kojih na godišnjem nivou obolijeva oko 600 miliona ljudi u svijetu.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) želi unaprijediti razumijevanje sigurnosti hrane, javnozdravstvenog pitanja globalne važnosti, te ukazati na važnost i ulogu svih učesnika u prehrambenom lancu, od uzgajivača, prerađivača, proizvođača do prodavača i potrošača, te državnih institucija u sistemu sigurnosti hrane i akademske zajednice.
Hrana koja sadržava štetne bakterije, viruse, parazite ili hemijske sastojke odgovorna je za više od 200 bolesti u rasponu od dijareje do karcinoma. Nove prijetnje sigurnosti hrane nastaju gotovo svakodnevno.
Promjene u proizvodnji, distribuciji i konzumaciji hrane, promjene u okolišu, pojava novih patogena, sve otpornijih mikroba – izazov su svim nacionalnim sistemima koji brinu o sigurnosti hrane.
– Povećanje broja putovanja, te pojačana međunarodna trgovina u službi su globalnog širenja kontaminacije. Nove metode sigurnosti hrane stalno se razvijaju, a značajan broj njih omogućen je i u našim laboratorijama – navode stručnjaci INZ-a.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pomaže zemljama spriječiti i otkriti bolesti uzrokovane hranom te djelovati na njih – u skladu s prehrambenim kodeksom (Codex Alimentarius), zbirkom međunarodnih standarda, smjernica i pravila koji pokrivaju hranu i procese u proizvodnji i distribuciji hrane.
Zajedno s UN-ovom Organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO – Food and Agriculture Organization), SZO upozorava zemlje na važnost sigurnosti hrane putem međunarodne informativne mreže.
Utvrđeno je pet ključnih koraka ka sigurnijoj hrani namijenjenih kako proizvođačima, tako i prodavačima i potrošačima, a koji se odnose na održavanje čistoće, odvajanje svježe (sirove) od kuhane hrane, zatim temeljito kuhanje hrane, njeno čuvanje pri sigurnim temperaturama, kao i korištenje sigurne vode i svježih namirnica, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
