Svjetska kardiološka federacija uspostavila je Svjetski dan srca, 29. septembar, u cilju promocije unapređenja kardiovaskularnog zdravlja.

Faktori rizika su pušenje, gojaznost, konzumiranje alkohola, nedovoljna fizička aktivnost, neadekvatna ishrana. Svjetski dan srca je prvi put obilježen 24. septembra 2000. godine.

U nedjelju će ovaj datum biti obilježen i u nekim od bh. gradova, akcijama poput mjerenja krvnog pritiska, podjelom edukativnog materijala, te savjetima kako se prevenira i kontrolira zdravlje.

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, u saradnji sa Zdravstvenim savjetom Općine Centar Sarajevo i Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, nizom aktivnosti obilježit će Svjetski dan srca. Ovogodišnjim sloganom „Budi heroj svog srca“ želi se skrenuti pažnja javnosti da unošenjem malih promjena u naše živote možemo živjeti duže, zdravije i kvalitetnije.

Centralna manifestacija bit će održana u nedjelju, 29.septembra, sa početkom u 10 sati na javnoj površini ispred knjižare „Svjetlostkomerc“ (Trg oslobođenja- Alija Izetbegović). Zainteresirane građanke i građani moći izmjeriti krvni pritisak i šećer u krvi, dobiti potrebne informacije od stručnih osoba o faktorima rizika koji utiču na razvoj bolesti srca i krvnih sudova, te savjete kako očuvati zdravlje srca. 

Udruženje kardiologa BiH svake godine, zajedno sa evropskom asocijacijom kardiologa i Svjetskom asocijacijom kardiologa obilježava Svjetski dan srca (29. septembar).

Predsjednica Udruženja kardiologa BiH Zumreta Kušljugić kaže za Fenu tim povodom da preventivnim programima koje će realizirati na području Bosne i Hercegovine žele podsjetiti stanovništvo na značaj prevencije kardiovaskularne bolesti.

Naglašava da Svjetska zdravstvena organizacija, Udruženje kardiologa BiH, evropsko udruženje i Svjetska organizacija za srce, uz brojne druge organizacije, pokušavaju potaknuti najrizičniju populaciju (između 35 i 60 godina starosti) da povedu računa o riziko faktorima koji dovode do infarkta miokarda i srčane slabosti koja zauzima mnogo veći procent obolijevanja nego je to infarkt.

Pojašnjava da je infarkt izaziva naprasnu smrt. Srčana slabost zahtijeva dugoročno liječenje koje odnosi ogromna sredstva (kako porodici tako i društvu), a u suštini završava transplantacijom srca.  

– Da ne bi dolazilo do tih oboljenja pokušavamo potaknuti stanovništvo da se uključe u preventivne programe, provjere razinu šećera u krvi, krvni tlak, lipide pogotovo ako su pušači, imaju višak tjelesne težine i fizički su neaktivni – naglasila je.

Među ostalim Kušljugić je najavila za ponedjeljak u Sarajevu prigodan skup s međunarodnim sudjelovanjem na Akademije nauka i umjetnosti BiH, a određene aktivnosti bit će upriličene i u sjedištu Udruženja kardiologa BiH.