Danas se obilježava sjetski Dan hidžaba, koji je prvi put u svijetu obilježen 2013. godine i to na prijedlog Nazme Khan iz New Yorka koja je ovim prijedlogom željela podstaknuti nemuslimanke da stave hidžab na jedan dan i dožive to iskustvo.
Prošlih godine ova akcija je naišla brzo na reakcije i na veliki odziv u zemljama kao što su: Velika Britanija, Australija, Indija, Pakistan, Francuska i Njemačka. Ovaj događaj želi da razvije svijest o hidžabu kao islamskom ženskom pravu i obavezi, da osvijesti javnost o korijenima i razlozima nošenja hidžaba.
Šta hidžab predstavlja?
Hidžab – veo ili mahrama, koju nose neke žene islamske vjeroispovijesti kojom se pokriva kosa. Hidžab ne obuhvaća pokrivanje lica i ruku. Pojam hidžaba u užem smislu koristi se kao sinonim za pokrivanje kose mahramom, a u širem smislu kao poseban stil odijevanja koji je u skladu s islamskim normama. Hidžab je jedna od osnovnih vjerskih obaveza svake punoljetne žene muslimanke. Kada je u pitanju hidžab tj. pokrivanje kose, naredba u vezi s tim eksplicitno je sadržana u kur'anskom tekstu. Dakle, hidžab je sastavni dio vjerskog obreda, a ne samo znak koji upućuje na privrženost islamu. Škole islama daju hidžabu širu simboliku i značenje predstavljajući ga kao simbol skromnosti, privatnosti i morala. (Izvor: Wikipedia)
Nošnja mahrame u Bosni i Hercegovini kroz historiju
Muslimanke u Bosni i Hercegovini, hidžab su na svoju glavu stavile dolaskom Osmanske vlasti, kao sastavni dio vjerske nošnje.
Naredba za nošnju Bošnjacima u BiH (u ovom slučaju Bošnjakinje svih vjeroispovijesti) dolazi od strane Turske u 17. vijeku, kada Husamedin paša izdade naredbu za Bosnu. Ni za politiku, ni za vlast, već za odjevanje. Za ulicu su muslimanke nosile velike bošče kojima su pokrivale glave, ramena i poprsje, a feredža otkrivala je samo oči. Ovaj skupi odjevni predmet (feredža) bio je dostupan samo ženama boljeg imovinskog stanja. Početkom 20 stoljeća, iz mode postepeno izlazi feredža, zadržavaju je samo konzervativnije žene, a na njeno mjesto dolazi zar, koji se nosio sve do prvih godina Drugog svjetskog rata kada je donesen zakon o zabrani zara i feredže. (Izvor: Tarih narodne nošnje, TVSA) Na njihovo mjesto dolaze samo mahrame, koje su pokrivale glavu muslimanki, u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme naredbe o oblačenju, muslimanke koje nisu bile boljeg imovinskog stanja, glave su pokrivale samo mahramamom, a tome svjedoče i naši običaji u ašikovanju.
Zanimljivo je, da su u ovom periodu i decenijama poslije, ne samo muslimanke, već i žene drugih vjeroispovijesti, na svojim glavama su nosile mahrame, a jedina razlika bila je u njihovoj boji, i naravno, decenijama, mahrama nikome nije smetala u BiH.
Hidžab u našoj domovini danas
Hidžab u Bosni i Hercegovini danas predstavlja slobodu nošnje, i svjedoci smo da sve više mladih muslimanki se odlučuje za ovaj komad platna koji je za njih puno više od toga. Za njih je to njihov stil života, njihov identitet, njihov smisao. Hidžab, kako to većina misli, ne predstavlja nikakvu barijeru i nikakvu prepreku za muslimanke.
Danas, svjedoci smo, da je diskriminacija ovih muslimanki sve veća, jer ljudi koji ne poznaju život ispod mahrame, pa sve više daju sebi za pravo da svojevoljno komentarišu hidžab.