Danas se slavi Đurđevdan i dolazak proljeća

Romi danas slave jedan od svojih najznačajnijih praznika Đurđevdan (Ederlezi), čime ispraćaju zimu i proslavljaju dolazak proljeća. Nakon đurđevdanskog uranka, umivanja i kupanja, obično izvorskom vodom u koju se najčešće stavlja cvijeće, grančice vrbe i ofarbano jaje, počinje slavlje uz igru, pjesmu i bogatu trpezu.

U prošlosti su Romi ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje čerge, ponovno polazili na put.

Mladi idu na omahu i tada se u kuću donosi izvorska voda u koju se stavlja cvijeće. Tom vodom se ujutro, na Đurđevdan, umivaju ukućani, prvo najstariji pa svi ostali, kako bi cijelu godinu bili zdravi i veseli.

To je dan kada su njihovi preci izlazili iz kuća i kretali na put, živjeli “na točkovima” sve do kraja ljeta, kada bi se opet vraćali.

Pripreme za ovaj veliki praznik Romi počinju dan prije. U Visokom je tradicija da dan uoči Đurđevdana idu u naselje Carica, gdje se nalazi izvor okružen prirodom. Ponesu onoliko crvenih krpica koliko imaju članova porodice, vezuju ih na grane drveta drena govoreći “ostavljam bolest, uzimam zdravlje“. Vjeruju da to donosi zdravlje porodici.

Nakon toga, beru grančice drveta drena, žaru i cvijeće te natoče vodu s obližnjeg izvora koju ponesu kući i kojom se ujutro umivaju i kupaju.

Ujutro, u zoru, ustaje najstariji član porodice, bilo da je to majka ili otac, umije se napolju, uzima žaru i drenovinu i budi ostale članove laganim udaranjem “da budu zdravi k'o dren”.

Romi se ujutro umivaju i kupaju vodom u koju se stavi drenovina, poljsko cvijeće, ofarbano crveno jaje, koje simbolizira zdravlje. Nakon toga počinje slavlje uz muziku, igru, a za Đurđevdan treba da bude što bogatija trpeza.

U narodu je zastupljeno vjerovanje da će ako je na Đurđevdan vedro, biti plodna godina, a da će ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša, ljeto biti sušno.

FENA