Dan ašure se obilježava desetog dana muharrema, prvog mjeseca hidžretskog, odnosno islamskog kalendara, a za muslimane ima snažan vjerski, historijski i kulturološki značaj.
Muslimani širom svijeta danas obilježavaju Dan ašure koji je karakterističan po istoimenom slatkom jelu, a simbol je berićeta, zajedništva i dijeljenja dobra među ljudima, javlja Anadolu Agency (AA).
Dan ašure se obilježava desetog dana muharrema, prvog mjeseca hidžretskog, odnosno islamskog kalendara, a za muslimane ima snažan vjerski, historijski i kulturološki značaj.
Član Vrhovnog vijeća za vjerska pitanja pri Upravi za vjerske poslove Turske Sabri Akpolat za AA je kazao da je i poslanik Muhammed muharrem nazivao Božijim mjesecom i da je prakticirao i preporučio post u periodu ašure.
“Hidžra kao jedan od najvažnijih događaja u historiji islama se dogodila u tom periodu godine i zato se 1. muharrem i obilježava kao početak Nove godine po hidžretskom kalendaru”, kazao je Akpolat.
Ašura u prevodu s arapskog jezika znači deset, a upravo 10. muharrema je izuzetno značajan u historiji islama i poslanika. Na taj dan su se, prema hadisima i drugim izvorima, zbili brojni važni događaji, uključujući i spašavanje lađe poslanika Nuha i prolazak poslanika Musaa kroz razdvojeno more kako bi se spasio od faraona.
Prema mnogim djelima historije kulture, na današnji dan je prihvaćeno i pokajanje poslanika Adema, dogodilo se i uzdizanje poslanika Idriza, vatra nije htjela opeći i spaliti poslanika Ibrahima, poslanik Jakub se ponovo sreo sa sinom i poslanikom Jusufom, poslanik Ejub je ozdravio, poslanik Junus se spasio iz utrobe ribe, a poslanik Isa je rođen i uzdignut Božijom voljom.
Na današnji dan, 61. hidžretske godine, na Kerbeli je ubijen unuk poslanika Muhammeda Husejin sa još 72 njemu bliske osobe.
Zbog tih i mnogo drugih važnih događaja, muslimani pridaju veliku važnost Danu ašure koji je karakterističan po istoimenom slatkom jelu koje se pravi od više vrsta voća, orašatih plodova, žitarica i drugih namirnica.
Takvo jelo spravlja se u znak sjećanja na poslanika Nuha čija lađa je na današnji dan pristala na kopno nakon poplave sa, prema predajama, parom svih živih vrsta na Zemlji.
“Ašura se spravlja tako što se različite namirnice pomiješaju i kao takva je i simbol društva. Muslimani širom svijeta na današnji dan prave i dijele jelo ašuru“, kazao je Akpolat.
Kako se hidžretski kalendar razlikuje od gregorijanskog, tako i deseti muharrem svake godine po gregorijanskom kalendaru nastupa različitog dana. Stoga se i namirnice od kojih se priprema ašure svake godine razlikuju, s obzirom na godišnje doba i dostupnost plodova.
Jelo može sadržavati od 7 do 77 namirnica, a običaj je da se podijeli komšijama i rodbini.
Ističući kako se ovogodišnji Dan ašure obilježava u jeku pandemije COVID-19, Akpolat je kazao da je mjerama prevencije širenja koronavirusa neophodno prilagoditi tradiciju dijeljenja ašure.
“I u ovom teškom razdoblju pandemije, a u skladu s vrijednostima i značajem ašure, ljudi ne trebaju isticati svoje razlike da bi se dijelili međusobno, već trebamo u zajedništvu i slozi graditi društvo koje će imati slatki okus kao i ašura”, kazao je Akpolat.
On je, također, kazao da se zbog pandemije COVID-19 ne bi trebali održavati masovni skupovi i podjele ašure, a da bi se, pri podjeli ašure, svakako trebale poštivati preventivne mjere koje izdaju nadležne institucije.
