U okviru sedme Emisije o turizmu i ekologiji, koju priprema Avdić Belma, govorimo o odbrani rijeka Balkana, borbi za dobrobit svih nas.
Njena gošća danas bila je Lejla Kusturica, direktorica Fondacije “Atelje za društvene promjene” i djevojka čiju je borbu na društvenim mrežama javno podržao holivudski glumac i oskarovac Leonardo di Caprio, odnijela je još jednu pobjedu u borbi za zaštitu naših rijeka.
Naime, prošle sedmice na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu je održan skup novoosnovanog regionalnog saveza “Odbranimo r(ij)eke Balkana”. Ekološki i aktivistički pokreti/organizacije/aktivisti iz regiona (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo i Srbija) okupili su se u Sarajevu uz poruku “Ni kap vode im ne damo!” Eko aktivisti su poručili kako će ubuduće zajedno djelovati u borbi za zaštitu svih rijeka Balkana, posebno u borbi protiv izgradnje mHE. Traže zakon o zabrani njihove izgradnje na svim vodotocima i pozivaju ostale građane na solidarnost.
Odbrana r(ij)eka Balkana – ujedinjeni u borbi za zajedničko dobro!
Voda je izvor života i ne može biti predmetom privatizacije i trgovine. Voda nije lična svojina nego ljudsko pravo. Na ovim principima i zajedničkoj borbi okupili smo se mi – aktivisti i aktivistkinje preko 20 pokreta iz cijelog Balkana, u Sarajevu, 3. jula ove godine, i formirali regionalni savez – Odbranimo r(ij)eke Balkana.
Savez okuplja organizacije, udruženja, sindikate, formalne i neformalne inicijative iz regije –- u dugogodišnjoj borbi za zdravu životnu sredinu, protiv zločina nad rijekama i ljudima. U toj borbi grupe i male zajednice širom Balkana već bilježe mnoštvo pobjeda. Ovo udruživanje snaga će nas dodatno ojačati, s ciljem dugotrajne i korjenite promjene odnosa institucija prema rijekama i vodi.
Zbog ograničenih zaliha čista voda postaje najvažniji strateški resurs – oko kojeg će se u decenijama koje dolaze sukobljavati politički, ekonomski, pa i vojni interesi. Balkan je još uvijek bogat kristalno čistim izvorima i divljim rijekama. Ali, na korak smo od uništenja tog bogatstva – naše rijeke na udaru su privatnog kapitala i tajkuna u sprezi sa korumpiranim vlastima.
U ovom trenutku najveća prijetnja našim rijekama su male hidroelektrane(mHE). Zato zahtijevamo da se momentalno obustave svi radovi i projekti na našim rijekama i po hitnoj proceduri u svim državama Balkana donesu zakoni o zabrani gradnje mHE. Osim zabrane mHE, borimo se i za zaštitu vode i prava svih ljudi i živog svijeta na vodu kao osnovnog uslova života, a ne robu kojom se trguje.
Dok god zakoni i države ne stanu u zaštitu naših voda, mi ćemo ih braniti – kao i dosad, srčano i bespoštedno. Sve rijeke Balkana – naše su zajedničke rijeke.
Ujedinjeni, ne obaziremo se na državne strukture i podjele, imamo zajedničkog neprijatelja i zajedničko dobro na udaru. Svi smo na udaru ‘svojih’ vlasti i institucija i svi se moramo boriti protiv državne birokratije i stranačkih elita koje štite tzv. investitore (tajkune). Koliko god da je region posrtao i posrće pod teretom historijskih podjela– što je i iskorišteno da se Balkan i priroda učine lakim plijenom domaćih i stranih eksploatatora – naša borba za vodu je jedinstvena i otjelovljena u novoformiranom Savezu.
Savez je otvoren za sve. Vjerujemo da će mnogi naći načina da se uključe u njegov rad, pozivamo dobronamjerne organizacije, obične ljude i aktiviste da nam se pridruže. Istovremeno, izjavljujemo da naša solidarnost ne poznaje granice, pa ni granice Saveza – svi koji brane rijeke i vodu imaju našu podršku i pomoć, bez obzira na članstvo. U našoj borbi računamo na sve naše kolege aktiviste i aktivistice i poručujemo im da oni mogu računati na nas.
Naša poruka je:
U okolnostima narastajuće društvene nejednakosti i nepravde, klimatske krize, izumiranja živog svijeta i sve većeg rizika od globalnih smrtonosnih zaraza i prirodnih katastrofa, apsolutni prioritet društava i država moraju biti opstanak, dostojanstvo i uravnotežen razvoj ljudskih zajednica i očuvanje živog svijeta, a to nije moguće bez čiste i dostupne vode. Pravo na vodu je pravo na opstanak.
Organizacije i inicijative sa osnivačkog sastanka: Neretvica – Pusti me da tečem, Klub sportskih ribolovacaTravnik, Eko Gotuša, Zajedno protiv mHE-Pliva, Pravo na vodu, Sačuvajmo planinske reke Kraljeva, Sačuvajmo rijeke Crne Gore, Stop mHE na Kasindolskoj rijeci, Nezavisna novinarka i aktivistica Iva Anzulović, Aarhus centar u BiH, EU MAJSKI CVIJET, Centar za životnu sredinu, Spasimo plavo srce Evrope, Fondacija Atelje za društvene promjene-ACT, ČlanRijeke BiH, Crvena, MZ Kruščica, EcoZ,Pishtarët, Odbranimo reke Stare Planine, PD Treskavica, Eko Akcija, saopćeno je iz Saveza.
EKO KUTAK
U okviru manifestacije “Zaštitimo planete” u Općini Novo Sarajevo predstavljene su različite aktivnosti na zaštiti životne sredine, a posebnu pažnju je privukla 3D prezentacija planete Zemlje. Osim programa koji su fokusirani na važnost zaštite životne sredine i planete Zemlje, na manifestaciji “Zaštitimo planetu” predstavljen je i program edukativnih aktivnosti. Nakon toga, posjetioci su mogli učestvovati u časovima crtanja, ispisivati poruke za očuvanje planete, razgledati GED izložbu posvećenu promociji višestrukih koristi energetske efikasnosti, zaigrati interaktivni kviz o POPs materijalima i još mnogo toga. Manifestaciju je dodatno obogatila izložba Terralone- 3D prezentacija planete Zemlje, koja je po prvi put na putovanju van granica Češke. Model koji je širok 10 metara i težak 150 kilograma je prvi put bio izložen 2020. godine u neposrednoj blizini Opservatorija i planetarija u Brnu u Češkoj. Ovom događaju koji je nakon Banja Luke organizovan u Sarajevu prisustvovali su i načelnici općina Novo Sarajevo i Centar. Manifestacija je organizovana u okviru projekta kojeg finansira Švedska, a implementira UNDP u Bosni i Hercegovini, te su kroz različite aktivnosti predstavljeni Zeleni ekonomski razvoj”GED” i “Podrška pripremi za implementaciju Ciljeva održivog razvoja”.
Na snagu je stupila Direktiva EU o plastici za jednokratnu upotrebu, kojom se zabranjuje šest najčešćih grupa jednokratne plastike. Centar za životnu sredinu zatražio je od donosioca odluka u Bosni i Hercegovini da ne zaostaju za Evropskom unijom u donošenju bitnih odluka koje su korak naprijed ka budućnosti bez plastičnog otpada. Više od pola proizvoda od plastike su jednokratni, poput plastičnih kesa, čija upotreba u prosjeku traje 12 minuta. Rješenju mogu doprinijeti svi-građani nošenjem u kupovinu svojih cekera i trgovački lanci ukidanjem ponude plastičnih kesa, a gradovi i države uvođenjem zabrane na jednokratne, plastične kese.
Centar za životnu sredinu pridružio se velikom broju organizacija i pojedinaca širom svijeta koji obilježavaju “Jul bez plastike”. Mjesec jul se od 2011. godine obilježava kao mjesec bez plastike, kako bi se ukazalo na rastući problem zagađenja životne sredine usljed proizvodnje i korištenja jednokratnih proizvoda od plastike. Proizvodnja plastike u svijetu narasla je sa dva miliona tona iz 1950. godine na 368 miliona tona 2015. godine., uz prognoze da će se ovaj broj udvostručiti do 2025. godine. U sklopu “Jula bez plastike”, Centar za životnu sredinu sprovešće kampanju s ciljem podizanja svijesti o problemu zagađenja plastikom, ali i ukazivanja na rješenja kojima može doprinjeti svaki građanin. Samo udruženim djelovanjem svih aktera možemo odabrati budućnost bez plastičnog otpada. Centar za životnu sredinu je članica globalnog pokreta Break Free From Plastic.
Vlada Kantona Sarajevo je započela popis individualnih ložišta 7.jula 2021. godine kojim će se evidentirati sve vrste korištenih čvrstih goriva sa ciljem izrade Akcionog plana za ograničavanje korištenja uglja. U toku popisa planira se izvršiti anketiranje 70 000 domaćinstava u svim dijelovima Kantona Sarajevo. Popis će trajati do 15.08.2021. godine. Iz ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša su uputili molbu građanima da izdvoje vrijeme i pruže podršku anketarima koji će provoditi popis, te na taj način daju svoj doprinos ovom veoma važnom projektu.
NAŠE KULTURNO BLAGO
Muhamed Hevai Uskufi, bošnjački alahamijado pjesnik je rođen u mjestu Dobrinja kod Tuzle 1601.godine, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio Hevai (Zračni). Ostavši rano bez roditelja, otisnuo se u svijet i došao do Carigrada, gdje se bavio raznim poslovima. Osim toga što je bio jedan od prvih bošnjačkih pjesnika na orijentalnim jezicima, prvi je sastavio tursko-bosanski rječnik u stihovima. Pisac je u radu isticao da je Bošnjak, a jezik kojim govori bosanski. Najpoznatije djelo mu je tursko-bosanski stihovani rječnik Potur-Šahidija (Makbuli-arif) napisan 1631. godine po uzoru na perzijsko-turski rječnik Ibrahima-Šahidija.
Makbuli-arif ili Potur-Šahidija smatra se jednim od najstarijih rječnika na južnoslavenskim prostorima. Otto Blau, njemački diplomat, prvi je pronašao ovaj rječnik, dok je prvi kompletni opis izvršio Derviš Korkut. Uskufi piše o progonima, pohlepi, podmitljivosti, jelima i sličnim temama. U uvodu tursko-bosanskog rječnika piše:
“Pouzdavši se u Boga zadubio sam se u misli,
Te se u čaš dosjetih
Da skupim jedan rječnik na bosanskom jeziku,
Nek i on prema sebi bude jedno svjetlo.
Mnogo je lijepih rječnika napisano,
Sve kao dragi kamen pribranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skićena u stihove”
Postoje četiri sačuvana primjera ovog rječnika: jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u Uppsali (Švedska). Muhamed Hevai Usufi je postavio snažne temelje bosanskom jeziku što se potvrđuje mišljenjem modernog britanskog historičara Noela Malcoma koji kaže “Bosanski jezik je bio treći jezik Osmanskog carstva, te nije nikakvo čudo što je dio Osmanlijske književnosti napisan na tom jeziku.” Bosanski pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija koji je u svom Ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, rekao je da je taj jezik mnogo bogatiji od arapskog, zato što ima 45 riječi za glagol “ići”. Čak je 1601. godine Marvo Orbini zapisao da “Od svih naroda koji govore slavenski, bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini paze na čistoću slavenskog jezika.” Sam rječnik, bez nekog posebnog sistematiziranja u njemu pisan je u stihovima i sadrži oko 700 riječi bosanskog jezika u 330 stihova.
Sadržaj emisije pripremila: Belma Avdić, MA turizma i zaštite okoliša
