“Žene pomjeraju planine” tema je ovogodišnjeg Međunarodnog dana planina koji se obilježava danas, 11. decembra u cijelom svijetu.
Ujedinjene nacije navode da žene igraju ključnu ulogu u zaštiti planinskog okoliša te društvenog i ekonomskog razvoja. One su često upraviteljice planinskih resursa, čuvarice biodiverziteta, prenositeljice tradicionalnog znanja i lokalne kulture, te ekspertice u tradicionalnoj medicini.
Pogoršanje klimatskih promjena, nedostatak planinske privrede i ruralnog razvoja, često je tjeralo čovjeka da migrira negdje drugo u potrazi za alternativnim mjestima življenja. Žene su tako preuzimale mnoge poslove koje su do tada radili muškarci, ali planinske žene su često nevidljive jer im je uskraćena moć odlučivanja i suočene su s nejednakim pristupom resursima.
Zato je Međunarodni dan planina 2022. godine prilika za promociju ravnopravnosti spolova i doprinosa za razvoj socijalne pravde, životnog prostora i otpornosti na izazove, navele su UN.
Također, Međunarodni dan planina prilika je za odaslati globalno upozorenje na sve veću ugroženost tog nezamjenjivog prirodnog resursa sve više ugroženog djelovanjem ljudskog faktora – eksploatacijom šuma i rijeka, te globalnim zagrijavanjem koje uzrokuje alarmantnu brzinu topljenja glečera, najvećeg svjetskog resursa pitke vode na Zemlji.
Bosna i Hercegovina, planinska zemlja, ima se mnogo čime ponositi – njena je teritorija istkana planinskim grebenima i vijencima. Planine prekrivene šumskim prostranstvima, često nedirnutim ljudskom rukom, dom su brojnim životinjskim i biljnim vrstama od kojih su mnoge endemske. Planinari naše zemlje najveći su čuvari tih planinskih masiva – pohode njima, dive se njihovoj bezvremenskoj ljepoti i neumorno ih čuvaju od različitih vrsta zagađenja i uništavanja. No, njihova moć na tom polju umnogome je ograničena.
Brojni su planinski masivi u našoj zemlji čiji vrhovi nadmašuju 2.000 metara nadmorske visine, što oslikava svu njenu geografsku dinamičnost. Nalaze se na 12 različitih planina, a njihov ukupan broj je 78. Oni najviši su Maglić 2386, Volujak 2296, Čvrsnica 2226, Prenj 2155, Vranica 2110, Treskavica 2088, Vran 2074, Bjelašnica 2067, Lelija 2032, Zelengora 2014 te Cincar 2006.
Ujedinjene nacije 2002. proglasile su 11. decembar Međunarodnom godinom planina. Od tada, svake godine za ovaj dan, Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), koja je zadužena za obilježavanje Dana planina, predlaže temu kojom se svjetska javnost upoznaje i poziva na ukazivanje i podizanje svijesti o značaju planinskih područja širom svijeta, njihovim vrijednostima, problemima i uticajima koje planine imaju na prirodna i društvena obilježja ovih područja i ljudi koji u njima žive.
Imajući na umu presudnu ulogu planina u održavanju ekosistema i njihovu osjetljivost na klimatske promjene, cilj obilježavanja ovog međunarodnog dana je podizanje svijesti o važnosti planina.
Iako mnogi ne znaju, zanimljiv je podatak kako planine čine jednu četvrtinu svjetskoga krajolika, glavni su izvor svjetske opskrbe pitkom vodom i drugim resursima, značajna su središta bioraznolikosti, geografske raznolikosti i krajobrazne raznolikosti te dom rijetkim biljnim i životinjskim vrstama.
Planine su dom za 15 posto svjetske populacije i četvrtine svjetskih kopnenih životinja i biljaka. Sa planina se obezbjeđuje voda za svakodnevni život polovine čovječanstva. One su domaćini oko polovine svjetskih žarišta biodiverziteta i 30 posto svih ključnih oblasti biodiverziteta.
Planine, planinski izvori i rijeke su ranjene. Mnogi još vjeruju da je priroda neuništiva, da se može uzeti sve sa planina i iz utrobe planina bez uočljivih posljedica. Ta su planinska dobra ili blaga neobnovljiva ili veoma sporo obnovljiva na “humanoj skali vremena“, što će reći da je prekratak ljudski vijek da se ta dobra obnove. Među njima su šume, vode i zemljište, čini se da ne mislimo dovoljno na višestruku ulogu koju ova dobra imaju za živi svijet i ljude.
FENA
