Intervju sa prof. dr. Sadmirom Karovićem, istraživačem iz oblasti krivičnog prava: Porodica kao srce društva najvažniji je preventivni faktor kriminaliteta mladih

Profesor. dr Sadmir Karović, autor i koautor mnogobrojnih naučnih i stručnih radova iz krivičnopravne naučne oblasti, profesor na fakultetu i predavač na mnogim domaćim i inozemnim stručnim i naučnim skupovima već dugo godina je naš sugrađanin, a ove nedjelje bio je gost popodnevnog programa Radija Ilijaš.  Oženjen, otac dvoje djece,  intenzivno se bavi naučnim istraživanjima iz oblasti krivičnog prava. Njegovi radovi objavljeni su u referentnim naučno-stručnim časopisima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, SAD, Kanadi kao i zbornicima radova sa održanih međunarodno naučnih i stručnih konferencija. Koautor je udžbenika „Organizovani kriminal i druga krivična djela“. Karović je rođen 1977. godine u Foči.

Za naše slušatelje prof. dr. Karović govori o nauci, istraživanjima, radu sa mladima, aktuelnim temama i istraživanjima. Neke od tema koje je dosad istraživao u svojim radovima su: organizirani kriminal, maloljetnička delinkvencija, kriminološki aspekt genocida u BiH i druge.

Posljednjih mjeseci učestvovao je na nekoliko naučnih skupova u Banjoj Luci, Palama, Beogradu, a nedavno je objavljen Zbornik radova u Beogradu, izdavač Institut za sociološka i kriminološka istraživanja, Institut za uporedno pravo i Pravosudna akademija Srbije. U tom Zborniku u saradnji sa kolegicom Karović je objavio rad „Krivično-pravno suprotstavljanje visokotehnološkom kriminalitetu: Savremeni izazovi, dileme i perspektive“.

–U posljednjih 10 godina to je interesantna tema, cyber kriminalitet je aktuelna tema posljednje dvije decenije, posebno s aspekta mladih i djece u kontekstu adekvatne zaštite i prevencije. Pokušao sam da apostrofiram neka ključna pitanja etiološke, fenomenološke, ali i preventivne prirode kako da prepoznamo određena rizična ponašanja, kako da reagujemo, spriječimo  neke posljedice koje su predvidive. Prevencija je prioritet, nije to samo riječ i potrošena fraza ako se na pravilan način shvati, primjeni i postupi jer kada imate posljedicu kažnjivu ili zabranjenu-prekršaj, krivično djelo ili disciplinski prestup znači da preventivne mjere nisu urodile plodom. Kada su u pitanju mladi i djeca prevencija ima prvorazrednu ulogu, gdje najveću ulogu ima porodica kao stub i srce društva, zatim tu je škola, mediji, religijske zajednice, sportski kolektivi. Sve su to subjekti koji puno mogu doprinijeti prevenciji kriminaliteta mladih, ali i odraslih gdje se afirmacijom i promovisanjem ljudskih vrijednosti, civilizacijskih može utjecati na pravilan odgoj i vaspitanje. Visokotehnološki cyber kriminalitet je jako bitna tema u odnosu na mlade jer  upravo blagovremenim djelovanjem i identifikacijom rizičnih ponašanja možemo spriječiti neželjene posljedice, pojasnio je Karović.

Dodaje da savremeni trendovi i obrasci ponašanja stvaraju konfuziju i probleme kod mladih.

-Po mom skromnom mišljenju jedan od ključnih problema je što mladi olako prihvataju sve bez kritičkog preispitivanja, a prihvataju slobodni koncept i stil života što kod njih nosi niz poteškoća, problema u pravilnom vaspitanju i sutra očekujemo da djeca i mladi postanu korisni članovi društva. Brojni su izazovi danas, socio-pataloške pojave, na svakom ćošku danas imamo kladionice, kockarnice, da ne spominjem duhan i alkoholizam, tu je prosjačenje, skitnja, prostitucija, narkomanija gdje se snižava starosna granica kod mladih. Sve su to problemi, teret savremenog doba koje društvo na svojim plećima mora iznijeti, a posebno porodica kao najvažniji preventivni faktor. Sada je sve previše dostupno, brojni su rizici i na internetu, društvene mreže nose potencijalne rizike: vršnjačko nasilje, pornografija, pedofilija i veliki je teret i odgovornost kako na društvu, tako i na roditeljima u današnjim uslovima sačuvati mlade koji sutra trebaju postati korisni članovi zajednice.

U svojim istraživanjima prof. dr. Karović nastoji aktuelizirati teme važne u datom društvenom momentu, ponuditi rješenja koja su provodiva u smislu unapređenja pravnih rješenja. Ipak,  naš gost je skrenuo pažnju da se zakoni ne bi trebali donositi „ad hoc“ nego kod donošenja zakona treba raditi sveobuhvatno i svestrano, pažljivo kako bi se dobili optimalni rezultati, kako bi zakonska rješenja odgovarala potrebama čovjeka i ostvarila svoju svrhu, te izbjegle brojne naknadne intervencije.