Svjetska zdravstvena organizacija (SZO – WHO World Health Organisation) već godinama 31. maj obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima.
Da je pušenje duhana jedan od najznačajnijih faktora rizika za zdravlje dokazano je nebrojeno puta. Pušenje, sa svojim širokim spektrom posljedica predstavlja globalni javnozdravstveni i privredni problem. Smatra se teškom ovisnošću s visokim ovisničkim potencijalom.
Posebna pažnja i briga treba i mora biti usmjerena na djecu i mlade, koji eksperimentiraju s duhanom te mogu vrlo brzo razviti ovisnost o istom, već unutar nekoliko sedmica od početka pušenja, koje čak i ne mora biti svakodnevno. Jedna američka studija dokazala je da pušenje samo jedne cigarete u ranom djetinjstvu udvostručuje rizik da mlada osoba postane redovni pušač do 17. godine.
Početak pušenja povezan je s više faktora:
-pušenjem roditelja, braće i sestara
-lakom dostupnosti cigareta
-pušenjem prijatelja i vršnjaka
-socioekonomskim statusom
-izloženosti marketingu
-prikazu pušenja u filmovima i medijima
Djeca koja žive u domaćinstvima gdje su prisutni pušači imaju do tri puta veću vjerovatnost da će i sama postati pušači nego djeca u nepušačkim domaćinstvima. Postoji značajna povezanost između pušenja i upotrebe drugih supstanci. Što je mlađa dob u kojoj se počinje pušiti, veća je mogućnost da će i posljedice biti veće jer je rani početak povezan s kasnijim intenzivnijim pušenjem, višim razinama ovisnosti te manjim izgledima za prestanak pušenja i većom smrtnošću. Pušenje djece i adolescenata uzrokuje ozbiljne rizike za zdravlje respiratornog sistema, kako kratkoročno, tako i dugoročno.
Djeca i mladi pušači dva do šest puta su podložniji respiratornim i kardiovaskularnim smetnjama. Osjetljivi su na učinke pasivnog pušenja (eng. secondhand smoke), a uz pasivno pušenje sve se više upozorava i na “pušenje iz treće ruke” (eng. third-hand smoke). Čestice iz duhanskog dima talože se na površine namještaja, odjeću, podove, zidove, zavjese, uglavnom na sve predmete u okolini gdje mogu biti prisutne mjesecima pa čak i godinama. Uobičajene metode čišćenja, nažalost, nisu učinkovite, tako da pušenje iz treće ruke izaziva sve veću zabrinutost za zdravlje, posebno djece.
Savjeti za samopomoć u odvikavanju
Među deset savjeta za samopomoć kod prestanka pušenja stručnjaci ubrajaju sljedeće – Napravite plan za prestanak pušenja, Mislite pozitivno, Prepoznajte situacije u kojima žudite za cigaretom te ih izbjegavajte, Razmislite o prehrani, Promijenite piće nakon kojeg vam odgovara cigareta (npr. uz kafu), te Osigurajte podršku okoline za prestanak pušenja, porodice, prijatelja.
Također, preporučuju i – Pokrenite se – dokazano je da čak i pet minuta vježbanja smanjuje žudnju za cigaretom, Držite se nepušača, ne gledajte pušače i ne zavidite im, Napravite spisak razloga za prekid pušenja i na kraju Koristite nikotinsku nadomjesnu terapiju koja udvostručuje šansu za uspjeh (žvakaće gume, flasteri, pastile, tablete ispod jezika, inhalatori).
Prestanak pušenja ima neposredne i dugoročne zdravstvene beneficije. Nakon samo 20 minuta odvikavanja od pušenja, puls pada. U roku od 12 sati nivo ugljen-monoksida u krvi pada na normalu. U roku od 2-12 sedmica cirkulacija se poboljšava, a plućna funkcija povećava. U roku od 1-9 mjeseci kašalj i otežano disanje se smanjuju. U roku od 5-15 godina rizik od moždanog udara smanjuje se na rizik nepušača. U roku od 10 godina stopa smrtnosti od raka pluća približno je upola manja od pušača. U roku od 15 godina rizik od srčanih bolesti rizik je kao kod nepušača.
Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH već godinama su oboljenja cirkulatornog sistema s udjelom od više od 50 posto svih uzroka (stopa 508,2/100.000 stanovnika), nakon čega slijede maligne neoplazme sa 22,3 posto udjela (stopa 219,6/100.000 stanovnika) što predstavlja povećanje iz godine u godinu.
