Svjetski dan bijelog štapa, simbola sljepoće i oruđa neovisnosti obilježava se 15. oktobra, s ciljem podizanja svijesti i upoznavanja najšire javnosti s problematikom slijepih osoba.
Bijeli štap je pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu, ujedno je i saobraćajni zaštitni znak slijepih osoba. Samostalna kretnja uz pomoć bijelog štapa savladava se na kursu tehnika vještine korištenja štapa, osnovnih saobraćajnih pravila te konfiguracije terena kojim će se osoba samostalno kretati. Bijeli štap je zapravo produžena ruka slijepe osobe, a sve što je izvan dosega štapa je opasnost za osobu i velika nepoznanica.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), “Svako će, ako živi dovoljno dugo, doživjeti barem jednu bolest oka u svom životu“. Svjetska populacija stari i ljudi žive duže ali sljepoća od hroničnih oboljenja očiju također raste. Procjenjuje se da 2,2 milijarde ljudi širom svijeta pati od nekog oblika oštećenja vida ili sljepoće – uključujući i one koji nose korektivne leće.
Oko 285 miliona ljudi u svijetu je slijepo ili slabovidno (39 miliona slijepih osoba; 246 miliona sa umjerenim ili ozbiljnim oštećenjima vida).
Globalno, jedna milijarda ljudi (osmina svjetske populacije) živi s oštećenjem vida koje je moglo biti spriječeno ili izliječeno.
Vodeći uzrok sljepoće u srednje i niže razvijenim zemljama je mrena ili katarakta, što se povezuje sa starenjem. Oko 80 posto od 45 miliona slijepih ljudi na svijetu starije je od 50 godina. Oko 90 posto slijepih ljudi živi u zemljama s niskim prihodima, gdje se starije osobe, posebice starije žene, suočavaju s preprekama da dobiju neophodnu zdravstvenu zaštitu očiju. Čak 90% oštećenja vida posljedica je hroničnih bolesti oka; 19 miliona djece je slabovidno, a 1,4 miliona djece imalo bi korist od pravovremene korekcije vida. Intervencija izvedena na vrijeme može odgoditi ili otkloniti u cjelosti problem s vidom.
Za osobe koje nisu imale smetnje s vidom tokom mladosti, optimalna dob za prvi detaljan oftalmološki pregled je 40 godina.
Osim vidne oštrine, pregled treba uključivati kontrolu očnog pritiska i detaljnu kontrolu očnog dna. Samim pregledom očnog dna mogu se otkriti razne očne bolesti ali i stanja poput dijabetesa i povišenog krvnog pritiska. Ovo su bolesti koje mogu, neliječene ili kasno otkrivene, dovesti do ozbiljnih oštećenja vida tj. očiju. Pregled treba ponavljati svake dvije godine ili po preporuci oftalmologa.
Stanje u Federaciji BiH
U Federaciji BiH oboljenja, stanja pod šifrom H53- smetnje vida i H54 – sljepoća i slabovidnost, u morbiditetnoj listi FBIH nisu prikazana odvojeno i nalaze se u širokoj grupi oboljenja, stanja „Oboljenja oka i adneksa H00-H59 osim H25-H28,H40-H42,H52.“, u što spadaju poremećaji očnog kapka, poremećaji konjuktive, keratitisi, zamućenja kornee i drugi poremećaji.
Tokom 2022. godine, na nivou primarne zdravstvene zaštite, u ovoj grupi oboljenja registrirano je 34.645 osoba, nešto više među ženama. U odnosu na 2020. godinu, porast se također bilježi među ženama za 18%, što je u ukupnom broju oboljenja porast za 17%, saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
