Početkom 1960-ih, baš kad je revolucija informacijske tehnologije činila svoje prve korake, odbor naučnika i društvenih aktivista poslao je otvoreno pismo predsjedniku SAD-a, Lyndonu B. Johnsonu: “Hibernacijska revolucija” će stvoriti “odvojenu naciju” siromašnih, nekvalificiranih, nezaposlenih” koji neće moći pronaći posao i priuštiti životne potrepštine, tvrdili su.
Tri decenije ranije, 1930-ih, prema The Atlantic-u, gradonačelnik Kalifornije napisao je američkom predsjedniku da je industrijska tehnologija “Frankensteinovo čudovište” koje prijeti da uništi proizvodnju, “proždirući našu civilizaciju”.
Ova predviđanja propasti i mračnjaštva o tome kako će nova tehnologija dovesti do goreg svijeta pokazala su se, naravno, potpuno pogrešnima – kao što su bila i mnoga slična, ranija predviđanja o efektima nove tehnologije. Ali posljednji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu predstavljao je déjà vu momenat: izvješće MMF-a zaključilo je da će 40 % radnih mjesta širom svijeta biti pod uticajem umjetne inteligencije. U naprednim ekonomijama to se penje na 60 % radnih mjesta na koja će utjecati mašinsko učenje, a otprilike polovica ima negativan utjecaj. Gubitnici će se suočiti s nižim plaćama i smanjenjem zapošljavanja, a neka će radna mjesta u potpunosti nestati.
Posljednjih 200 godina, predviđanja o manje radnih mjesta u budućnosti uglavnom su se pokazala netačnima. Pesimisti su više puta bili u krivu. Ali nemojte se zavaravati – stotine miliona radnih mjesta je uništeno. Prvo, poljoprivredna tehnologija zamijenila je milione poljoprivrednih poslova, dok je industrijska revolucija preselila ljude u tvornice. Zatim ih je automatizacija vratila iz tvornica, što je dovelo do ekonomije usluga.
Međutim, kroz ove valove kreativne destrukcije, ukupan broj zaposlenih ljudi je porastao. Danas postoji rekordan broj zaposlenih širom svijeta i u gotovo svakoj zemlji.
Ali ovaj put će biti drugačije jer je AI drugačiji. Tehnologija neće uvijek podržavati ljude u obavljanju njihovih poslova, ona će prvenstveno zamijeniti poslove. Međutim, pojavit će se nove vrste poslova.
Promišljanje novog svijeta rada
Da ste bili poljoprivredni radnik prije 120 godina – kao otprilike tri četvrtine svih ljudi u to vrijeme – biste li mogli zamisliti svijet u kojem je samo jedan od 20 ljudi radio na farmama? Jeste li mogli predvidjeti niz novih poslova koji su danas dostupni radnicima? Čak ni prije 20 godina ekonomisti vjerojatno ne bi predvidjeli da će danas u SAD-u biti zaposleno 800.000 osobnih trenera i 2,5 miliona radnih mjesta u industriji razvoja aplikacija.
Moguće je da danas imamo iste poteškoće u pokušaju da zamislimo nove, nepoznate poslove budućnosti. Ne možemo vidjeti budućnost, ali možemo promijeniti našu perspektivu o mogućem otvaranju novih radnih mjesta postavljanjem širih pitanja.
Prvo, jesu li sve naše potrebe danas zadovoljene? Na primjer, bismo li željeli kvalitetniju hranu? Želimo li bolje usluge od preduzeća ili državnih agencija? Želimo li učinkovitije ili ljepše dizajnirane proizvode? Želimo li bolje zdravlje – fizičko i psihičko? Nove uloge mogu se stvoriti kako bi se odgovorilo na te potrebe i želje.
Drugo, hoće li se nove potrebe pojaviti kako se naše društvo bude razvijalo – dok radimo na rješenjima za naše trenutne globalne izazove i kako nove inovacije stižu? Budući ekvivalent današnjem pametnom telefonu mogao bi stvoriti potpuno nove sektore zapošljavanja. Moguće je da to danas nismo u stanju zamisliti, ali ako se obrasci iz posljednjih 200 godina nastave, ova će radna mjesta doći.
Treće, hoće li povećanje potražnje za proizvodima i uslugama dovesti do novih radnih mjesta? Nova tehnologija će ukinuti neka radna mjesta, da. Ali u mnogim slučajevima, to će podržati radnika u obavljanju boljeg, učinkovitijeg posla, smanjujući troškove proizvodnje. Kada proizvodi i usluge postanu pristupačniji, potražnja općenito raste.
Posljednje, i možda najrelevantnije: Kako kreatori politike i vladine agencije mogu najbolje olakšati dinamično stvaranje i rotaciju tržišta rada prema novim poslovima? To će biti osobito važno ako se, što je vjerojatno, kreativna destrukcija i promjene poslova nastave, vjerojatno višom stopom nego ikad.
Ulaganje u novu tehnologiju i radna mjesta
Mala i srednja preduzeća otvaraju neproporcionalnu količinu novih radnih mjesta širom svijeta. Dakle, sloboda za preduzetnike i investitore da stvaraju i razvijaju preduzeća bit će kritičnija nego ikad kako nova tehnologija postaje dostupnija.
Fleksibilnije i slobodnije tržište rada trebalo bi omogućiti brže kretanje između sektora i preduzeća kako se priroda poslova mijenja. To znači da bi zemlje koje su manje privlačne preduzetnicima i investitorima zbog manje ekonomske slobode i strogo reguliranih tržišta rada mogle patiti od veće nezaposlenosti. S druge strane, države s otvorenim i slobodnim tržištima nastavit će stvarati nova radna mjesta kako bi zamijenila izgubljena.
Kreativna destrukcija koja proizlazi iz tehnološkog razvoja može dovesti do teških vremena i novih izazova za mnoge ljude, kao i za cijele gradove i regije. Vlade mogu odigrati važnu ulogu u ublažavanju toga pružanjem mogućnosti ili programa podrške za prekvalificiranje, kao i naknada za nezaposlene i drugih oblika prijelaznih sigurnosnih mreža.
Tijekom industrijske revolucije lokalne i nacionalne vlade uložile su velika javna ulaganja u podučavanje vještina čitanja, pisanja i matematike koje su bile potrebne za nova radna mjesta u to vrijeme. Bilo je i ulaganja u nove ceste, luke i drugu infrastrukturu. U ovoj novoj eri potrebna su nam javna ulaganja u digitalne vještine za sve, kao i digitalne autoceste koje regijama omogućuju sudjelovanje u novim gospodarskim prilikama.
Dok svi pokušavamo zamisliti nove, nepoznate poslove budućnosti, moramo postaviti prava pitanja o novoj tehnologiji i kako će ona utjecati na naš rad i naše industrije. Mijenjanjem naše perspektive o tome kako nova radna mjesta mogu proizaći iz nove tehnologije, možemo osigurati da umjetna inteligencija donosi promjene koje odgovaraju svima.
Izvor: World Economic Forum/Mojposao.ba
