Načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić ugostio je u svom kabinetu doktoricu tehničkih nauka iz oblasti arhitekture i urbanizma i predsjednicu ICOMOS-a u BiH Elšu Turkušić Jurić. Povod sastanka bio je razgovor o projektu pod nazivom “Novi gradovi – New towns” koji provodi Europska komisija, a u kojem učestvuje i Općina Ilijaš kao partner ICOMOS-u. Sastanku je prisustvovala i pomoćnica načelnika u Službi za društvene djelatnosti i poslove mjesnih zajednica Sanja Zagorac – Jozić.
U projektu učestvuje osam zemalja, a Bosna i Hercegovina je jedina zemlja učesnica izvan Europske unije. Riječ je o projektu koji tretira satelitske gradove i naselja u blizini velikih gradova i kojim je, između ostalog, obuhvaćena rana arhitektura i urbanističko uređenje Ilijaša iz 50-tih i 60-tih godina.
Profesorica Turkušić Jurić je u okviru projekta učetvovala u radionicama ili laboratorijama u Parizu i Amsterdamu na kojima su obrađivane teme poput djelovanja u prostoru, uslovi za život i neformalne intervencije u prostoru. Naredna radionica ili laboratorija će se održati u Bukureštu na kojoj će profesorica uzeti učešće. Za narednu godinu planirane su još tri laboratorije.
Cilj današnjeg sastanka bio je približiti projekat načelniku, kazala je Turkušić Jurić i dodala: “Drago mi je da je Općina Ilijaš ICOMOS-u dala podršku i odlučila da učestvuje u projektu. Europskoj uniji i Institutu za nove gradove u Roterdamu je izuzetno bitno učešće lokalnih zajednica. Mi smo već posjetili dvije radionice ili dvije laboratorije jer se projekat zasniva na realizaciji šest laboratorija koje obilazimo i htjela sam načelniku predstaviti iskustva sa tih laboratorija.”
Projekat predviđa umrežavanje sa gradovima koji dijele slično iskustvo ili slične karakteristike sa Ilijašem. To su gradovi koji su u blizini velikih metropola i koji su se preteženo gradili poslije Drugog svjetskog rata. Svi imaju određene karakteristike, odnsono prednosti i nedostatke. Unutar te mreže mogu da razmijenjuju iskustva i da se porede. Projekt će biti realizovan sa izložbom i publikacijom u slovenačkom gradu Velika Gorica, koji je odabran za europski grad kulture u 2025. godini.
“Izložba i publikacija će pokazati neke smjernice kuda bi svaki od gradova u projektu mogao da se razvija. Dodatni benefit ovog projekta je da će Ilijaš biti postavljen na internacionalnu mapu. Dakle, biće prepoznat sa ostalim europskim gradovima, pa bi mogao postati interesantan i drugim istraživačima ili institucijama koje će doći i dalje istraživati. Kolege i ja koji radimo na ovom projektu smo, na neki način, impresionirani sa kvalitetima i potencijalima koje Ilijaš ima. Velika je stvar da je jedna, uvjetno rečeno, mala općina ušla u projekat Europske unije koji je u sferi civilnog društva. Procedura prijave na ovaj projekat trajala je skoro godinu dana, a Općina Ilijaš je bila, u pravom smislu te riječi, pravi partner”, zaključila je Turkušić Jurić.
Načelnik Fazlić je kazao da će Općina Ilijaš kroz ovaj projekat dobiti nova iskustva, viziju i usmjerenje kako kreirati urbani razvoj i dodao: “Ilijaš je općina koja pripada Kantonu Sarajevo i koja je pripadala Gradu Sarajevo dok je još egzistirao u sastavu 10 općina prije rata. Ta specifika jednog malog i jednog velikog grada uvijek je bila izazov. Mi znamo da je prostornoplanska dokumentacija ključna i jedinstvena u Kantonu Sarajevo. Imamo jedan prostorni plan za KS kojim se definiše prostor i imamo urbanistički plan za šest gradskih općina i jedan urbanistički plan za općine Ilijaš, Hadžići i Trnovo, a sve te planove donosi Skupština Kantona Sarajevo. Općina zajedno sa Zavodom za planiranje razvoja Kantona Sarajevo aktivno radi kako bi ti planovi omogućili viziju razvoja.
Ilijaš ima mnoštvo prednosti u blizini velikog grada, ali isto tako i mnogo izazova. Blizina velikog grada vam ne dozvoljava da u potpusnoti razvijate sopstvene funkcije, koje bi se razvile da niste tako blizu velikog grada. Ta međusobna veza mora biti itekako kvalitetna i ja mislim da je suština rješenja izuzetno kvalitetna povezanost Ilijaša i Sarajeva. Istovremeno mi želimo svoju autentičnost, želimo iskoristiti vlastite potencijale i resurse. Mi smo općina koja se teritorijalno prostire na dva ključna koridora u državi Bosni i Hercegovini. To sve donosi i prilike za razvoj, a naravno suština je dana ispravan način kreiramo viziju razvoja Ilijaša”, rekao je Fazlić.
Profesorica Turkušić Jurić govorila je i potencijalima Ilijaša u arhitektonskom i industrijskom naslijeđu.
“Ilijaš se definiše kao postindustrijski grad, što znači da je razvijen zahvaljujući industriji. Čini mi se da to industrijsko naslijeđe nije dovoljno prezenirano u javnom prostoru da bi se formirao neki idnetitet grada kao postindustrijskog grada. Također, nedostaje svijest o objektima koje je gradio arhitekta Juraj Najdhart. To je najpoznatiji arhitekta, koji je gradio u Bosni i Hercegovini, u internacionalnim krugovima. Kada pričate o arhitekturi Bosne i Hercegovine svi znaju da Najdhart, jer je on radio u ateljeju velikog Francuskog arhitekte Le Corbusiera. Ilijaš ima nekoliko njegovih objekata koji su dobro očuvani i bilo bi šteta ne zaštiti ih na način da se pravilno i redovno održavaju, ali i brendirati ime arhitekte Juraja Najdharta.
Ilijaš također ima potencijal da privuče razne vrste umjetnika i istraživača iz raznih naučnih oblasti koji mogu istraživati industrijsko i postindustrijsko naslijeđe. Ilijaš ima i velika prirodna bogatsva i srednjovjekovno naslijeđe. Takvi posjetitelji gradu mogu nešto i ostaviti, da li će to biti neka umjetnička instalacija u javnom prostoru ili istrživački elaborat. U svakom slučaju Ilijaš to treba iskoristiti”, zaključila je Turkušić Jurić.
