BIHVIJESTI

Cijene omiljenog napitka u BiH će vrtoglavo rasti

Cijena kakaa, osnovne sirovine za proizvodnju čokolade, dosegla je svoj 50-godišnji maksimum. I cijene kafe su na najvišoj vrijednosti u posljednjih 13 godina. Na globalnom tržištu, rastući troškovi kakaa i kafe direktno su se prelili i na cijene za mnoge omiljene poslastice i napitka. Hoće li oni u budućnosti biti luksuz za priuštiti za N1 govorili su Merjem Ahmetović, vlasnica domaćeg brenda Bashka chocolatier i poduzetnik Eldar Resić, Kawa. Svjetska ekonomska kretanja cijena sirovina pojasnio nam je Slaviša Ćeranić, direktor Makroekonomskog sektora VTK BiH.

“Čokolada je oduvijek bila luksuz”

S obzirom na to da je u proteklom periodu zabilježen vrtoglav rast cijena čokolade pa je tako ona sa rižom dostigla nevjerovatnih 9,20 KM, interesovalo nas je da li će uz kafu i ova omiljena poslastica postati luksuz?

“Mislim da je čokolada kroz historiju puno veći status luksuza imala nego danas. Ako uzmemo u obzir da je kakaovac kao najskuplji i najvrijedniji sastojak u čokoladi važno je istaći da je on u periodu Maja i Asteka bio korišten u obliku tečnosti kao napitak i nije bio dostupan svakome. Dakle, bio je dostupan samo plemićima i ljudima iz visoke klase. Tek dolaskom kakaovca u Evropu u 16. vijeku on i dalje čitavih narednih 100 godina se koristi kao napitak. Nakon toga se dešava industrijalizacija koja dovodi do tog da čokolada svima nama bude dostupna. Inicijalno, čokolada je bila puno više kakaovac nego što je danas. Tako da nam se postepeno vraća luksuz i status luksuza kod čokolade jer je kakaovac kao biljka luksuz i kao biljka je vrlo osjetljiv i težak za nabaviti. Uspijeva u veoma specifičnim klimatskim uslovima. Imamo sreću da sebi možemo priuštiti čokoladu i živjeti u vremenu kada je ona dostupna”, istakla je Merjem Ahmetović, vlasnica domaćeg brenda Bashka chocolatier.

S druge strane, kada je riječ o kafi, Eldar Resić iz Kawe ističe da svaka nacija ima i imala je svoj ritual ispijanja ovog napitka.

“Posvetit ću se trenutnoj situaciji u kojoj industrija mnogo diktira cijene. Gledano globalno na različite situacije u svijetu tako i trend cijena raste. Kada je riječ o kafi na koju su konzumenti u Bosni i Hercegovini navikli, mislim da njene cijene ne bi trebale pretjerano rasti jer je upravo ta vrsta koja dolazi na naše tržište malo lošijeg kvaliteta. Na to opet utječe dosta stvari poput državnih taksi. Moram spomenuti da postoje i mnogo kvalitetnije kafe na tržištu koje su mnogo skuplje i kao sirovina. Te vrste kafe su dostupne u BiH, ali u veoma malim količinama i ne mogu se prodati na našim prostorima po cijeni koju zaslužuju. Ja sam jedan mali privređivač i pržioničar iz Sarajeva i još radim ono što volim i moja je misija da ponudim svojim gostima neku kvalitetniju kafu”, naveo je Resić.

Kafa i kakao su berzanske robe

Cijena kakaa, koja se godinama stabilno kretala oko 2.500 dolara po toni, doživjela je drastičan skok početkom ove godine, oborivši sve dosadašnje rekorde na globalnim tržištima. Sredinom januara, cijena jedne tone dostigla je 5.000 dolara, da bi već krajem marta probila psihološku granicu od 10.000 dolara. U periodu od samo šest mjeseci njegova cijena je porasla za nevjerovatnih 225 posto.

Pitali smo Slavišu Ćeranića, direktora Makroekonomskog sektora Vanjskotrgovinske komore BiH ima li tržišne opravdanosti za ovakav skok?

“Vjerovatno ima ukoliko sagledamo sve što se dešava u svijetu i moramo biti svjesni posljedica koje su vezane za klimatske promjene. Tržište konkretno kafe će samo u toku ove godine dostići 250 do 300 milijardi eura što su ogromni novci i biznis. Konkretno, u SAD-u tržište kafe čini 85 milijardi, a u Japanu 35 milijardi dolara. Berzanska kretanja cijena i kafe i kakaa značajno utječu na ekonomske tokove. Kada je riječ o cijeni kakaa historijski maksimum je dostignut od više od 12.000 dolara po toni što je još više nego ove godine. I samo u ovoj godini je cijena kakaa je rasla preko 84 posto. Slična kretanja su i kada je riječ o kafi samo su procenti nešto manji. U odnosu na prethodni period kafa je rasla preko 60 posto, u ovoj godini taj je rast cijene 42 posto. Kada pričamo o opravdanosti nije to jedan izolovan slučak koji utječe na kretanje cijene kakaa i kafe koje su berzanske robe. Moramo biti svjesni efekata klimatskih promjena. Nismo dosad pridavali pažnju tom problemu, međutim, morat ćemo jer će sve više utjecati i to pogotovo na sektor poljoprivrede. Jedan od glavnih razloga zašto se ovo dešava je smanjena proizvodnja dvije vodeće države koje izvoze kafu. To se ogleda prije svega na smanjenoj ponudi Brazila od 20 posto i smanjenoj ponudi iz Vijetnama za nekih 10 posto. Ogromne su suše zadesile Brazil i smatra se da od 1981. godine u ovoj državi nisu zabilježene u ovakvom obimu. U Vijetnamu su zabilježeni tajfuni, prinosi na kafu su slabi pa se ljudi u ovoj državi okreću ka nekim drugim kulturama”, naveo je Ćeranić.

Osim toga, kako dodaje, na cijenu kafe utjecali su i geopolitički odnosi kao i logistički problemi.

“To je dovelo do toga da berza reaguje i dolazi do klasičnih ekonomskih zakona – uslijed smanjene ponude i povećane potražnje imamo ovakve trenutne cijene. Proizvođači su pod velikim pritiskom zbog svih ovih problema. Nadalje, u lancu vrijednosti imate i druge aktere i oni sami na neki način određuju te cijene. Sigurno da će se povećanje neke cijene na berzi reflektovati na finalni proizvod. Konkretno, prošle godine njena cijena je bila 3,6 dolara po kilogramu, sada joj je cijena 6,0 dolara po kilogramu i do kraja godine se smatra da će ona biti i veća”, dodao je.

Resić je naveo da on kao poduzetnik nabavlja kafu upravo po ovakvim cijenama – šest dolara po kilogramu uz plaćanje carina i taksi.

“Što ide još nekih 65 posto na cijenu kafe”, istakao je Resić.

S obzirom na to da je jako skup i veoma rijedak, pitali smo Ahmetović kako nabavljaju kakaovac i kako se snalaze budući da je njen biznis u razvoju?

“Nemamo još nikakvih problema u tom lancu nabavke. Imamo lokalne distributere preko kojih nabavljamo kakaovac, ali i čokoladu kao sirovinu budući da smo mi čokolateri i da je onda koristimo za obradu i dalji plasman naših proizvoda. Nemamo poteškoće u nabavci, a kod kakaovca je uvijek bio sporan bio taj mali procenat oznake ‘single origin’ i to su rijetke vrste koje rastu tačno na konkretnim zemljištima, nema ih mnogo i ono su uvijek kao takvi bili skuplji. Njih je uvijek bilo teže nabaviti i danas je to situacija. A kada je riječ generalno o nabavci kakaovca i čokolade nemamo problema, ali smo kao malo tržište odavno osjetili promjene cijena na većim tržištima”, istakla je Ahmetović.

Bosanci deseti u svijetu po ispijanju kafe

Također je pojasnila da od udjela kakaa u čokoladi kao sirovini ovisi i cijena finalnog proizvoda. Interesovalo nas je cijene li građani skupu čokoladu?

“Bh. tržište ima takvu klijentelu i drago mi je zbog toga. Na to utječe i činjenica da i mi edukujemo ljude i sve više pričamo o tome šta je čokolada. Lijepo je misliti o njoj kao o slastici iz djetinjstva, ali niko nikada nije razmišljao o tome iz čega se ona sastoji i kako se pravi. Nije isto da li je mliječna ili tamna čokolada u smislu kvalitete i šećera, a u konačnici i cijene. Nije realna cijena bila ni ranije ako u pravom smislu govorio o čokoladi, ali ona je manje bila čokolada u proteklom periodu nego je trebala biti”, naglasila je Ahmetović.

Govoreći dalje o kafi, Resić je istakao da su Bosanci deseti u svijetu po ispijanju ovog napitka.

“Skandinavci su prvi, Slovenci i Hrvati su malo iznad nas i ja bih to nekako sebi objasnio kao vrhunski jutarnji ritual. Mi porodično volimo ispijati kafu, da sebi prepričamo uz nju i dan i to traje tako da je to naš neki ćejf bosanski koji trebamo njegovati i od toga napraviti turističku atrakciju. Prvi zapisi o Sarajevu govore da je prvi neki kafić gdje se pila kafa otvoren u 16. vijeku. Kada govorimo o bosanskoj kafi, to je mješavina robusta (jeftinijih kafa) koje imaju specifičan način prženja. Ne mislim da je to loš proizvod već je naše nepce naviklo na takav okus. Pored njih postoje arabice koje ja prodajem. Na početku smo imali problem da našim kupcima objasnimo zbog čega je taj okus citrusan u odnosu na onaj od kakaa na koji smo navikli. Naši ljudi vole probati i piti kvalitetnu kafu i moja firma uspješno posluje već tri godine i klijenti nam traže da otvorimo novu kafeteriju u gradu na lokaciji koja bi im bila bliže”, naveo je Resić.

Trendovi uvoza i izvoza kafe u BiH su bili stabilni sve do ovih poskupljenja, navodi Ćeranić.

“Analizirali smo posljednjih pet godina uvoza i izvoza kafe. Od 2019. do 2022. godine imali smo otprilike 22 miliona kilograma uvezene kafe. Povećanjem cijena prošle godine smo imali pad uvezenih količina za nekih devet posto. Dakle, od uvezenih 22 miliona kg spali smo na nekih 20 miliona kg za čitavu godinu. Slični trendovi, ako ne čak i malo pogoršanje će se desiti i u ovoj godini. Tako smo za prošlu godinu uvezli 20 miliona kg za godinu i platili to 142 miliona KM. A ove godine za osam mjeseci smo uvezli sličnu količinu za nekih 111 miliona KM. Dakle, imamo povećanje za nekih 20 posto u odnosu na 2023. godinu. Kumulativno, imamo smanjenje od 10 posto uvoza kafe. Da li su potrošači pronašli neki alternativu ili su odustali od pijenja kafe, a ako bismo gledali na porast cijena onda sve više mislim da je ovaj drugi razlog u pitanju”, naveo je Ćeranić.

“Čokolada ne može bez kakaa”

Resić je zatim dodao:

“Kao ugostitelj mogu reći da je visina plate jednog bariste veća možda nego jednog doktora i to na neki način reflektira cijenu kafe. I to pogotovo ako je licencirani barista onda on veoma dobro može živjeti u BiH. Potražnja za radnicima u ugostiteljstvu na neki način diktira i cijene artikala u tom ugostiteljskom objektu. Isto tako ni cijene rentanja ugostiteljskog objekta nisu jeftine u Sarajevu i sve to uključujući i potrošačku korpu je mene i moje kolege natjerala na poskupljenje. Reflekcija se desila i u ugostiteljstvu. Volio bih da je sve to pristupačnije našim godinama, ali sada ne vidim način za nekim drugim rješenjima”.

S obzirom na to da se nalaze alternative kafi, pitali smo Ahmetović može li to biti i scenarij za čokoladu te da li ova sirovina može bez kakaa?

“Mislim da čokolada ne može bez kakaa. Možete vi svašta napraviti, ali sumnjam da će se to zvati čokoladom. Vi danas imate tačan procenat kakaovca koji mora postojati da bi se znalo da je čokolada. Bitno je u tom smislu reći da su se oduvijek tražile alternative za kakaovac jer je skup i rijedak pa nisu bezveze nastale mliječne čokolade i praline. Surogat čokolada je tako nastala koja nema kakao putera, ali ima masnoće poput palminog ulja. Toga će uvijek biti, ali se kakaovac neće ukinuti potpuno. Pri tome kakaovac je zdrav i nije nešto čemu bi se trebala tražiti alternativa kao što je to slučaj sa šećerima”, naglasila je Ahmetović.

Nema stabilizacije cijena

Na kraju je Ćeranić istakao da apsolutno u narednom periodu neće doći do stabilizacije cijena.

“Cijene će rasti pogotovo kada je riječ o kafi i projekcije su da će do kraja godine biti još skuplja. Već je na šest dolara po kilogramu u svijetu, vjeruje se da će cijena ići i do 6,5 dolara po kilogramu do kraja godine. Kakao se relativno stabilizovao i kreće se oko 8.000 dolara po toni. Međutim, s obzirom na to da je riječ o berzanskoj robi sve nam govori da će cijene ovih sirovina u budućnosti biti veće”, zaključio je Ćeranić.

Ćeranić je prokomentarisao i cijene drugih proizvoda navodeći “da se u radnjama one nisu snižavale iako se što činilo na svjetskom nivou”.

Razumno je, kaže, bilo kada je bila aktuelna inflacija, međutim, ona je sada svedena na normalne projekcijske okvire od oko dva posto i nema više opravdanja za visokim cijenama.

Povezane objave

Back to top button