Pravo na hranu za bolji život i zdraviju budućnost – Šta podrazumjevamo pod zdravom ishranom?
Zdrava ishrana je raznolika, uravnotežena u energetskom unosu, idealna za zadovoljenje potreba za nutrijentima i umjerena u konzumaciji nezdrave hrane.
Svjetski dan hrane, koji se obilježava 16. oktobra, ističe pravo na hranu kao ključno ljudsko pravo.
Ove godine, tema “Pravo na hranu za bolji život i zdraviju budućnost” naglašava potrebu za dostupnom, raznolikom i zdravom hranom za sve.
Hrana predstavlja treću osnovnu ljudsku potrebu, nakon zraka i vode, a svaki čovjek ima pravo na dostupnost hrane i adekvatnu prehranu, javlja Institut za zdravlje Zenica.
Hrana, odnosno prehrana svakog čovjeka trebala bi biti raznolika, energetski uravnotežena, dovoljna da zadovolji nutritivne potrebe, dostupna i sigurna za sve ljude.
Iako farmeri širom svijeta proizvode više hrane nego što je potrebno cjelokupnoj svjetskoj populaciji, oko 733 miliona ljudi suočava se s glađu, što je ekvivalentno jednoj od jedanaest osoba u svijetu ili jednoj od pet osoba u Africi.
Ovakva situacija se pogoršava usljed sukoba, klimatskih promjena, ekonomskih kriza i nejednakosti, a najviše utiče na siromašne i ugrožene, od kojih su mnoga poljoprivredna domaćinstva, što dovodi do povećanja nejednakosti u zemlji.
Više od 2,8 milijardi ljudi ne može priuštiti zdravu ishranu, što dovodi do različitih oblika pothranjenosti, malnutricije i gojaznosti. Nezdrava ishrana postaje sve veći problem, a ranjivi pojedinci često su primorani da se oslanjaju na jeftinije i nezdrave namirnice.
Ove izazove dodatno komplikuju dugotrajne krize uzrokovane sukobima i ekstremnim vremenskim uslovima, što stvara dodatni pritisak na poljoprivredno-prehrambene sisteme.
Poznato je kako su poljoprivredno-prehrambeni sistemi naročito osjetljivi na katastrofe i krize, dok istovremeno stvaraju zagađenje, degradiraju tlo, vodu i zrak, doprinose emisijama stakleničkih plinova i gubitku bioraznolikosti.
Transformacija ovih sistema može igrati ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i pružanju održivih sredstava za život.
Kako bismo ostvarili pravo na adekvatnu hranu, potrebno je kolektivno djelovanje, uključujući promjene u politikama, veća ulaganja i inovativne pristupe.
Tek kad svi ljudi na svijetu budu mogli ostvariti pravo na odgovrajuću prehranu, moći ćemo ostvariti ostala ljudska prava i ciljeve održivog razvoja
KLJUČNE ČINJENICEOko 733 miliona ljudi u svijetu se suočava sa glađu.Oko 22,3% djece mlađe od pet godina su preniski za svoje godine a 6,8% ih je premršavo za svoju visinu.Preko 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može priuštiti zdravu prehranuViše od 1,6 milijardi žena i djece širom svijeta imaju nedostatak jednog ili više vitamina ili minerala.Oko 2,5 milijardi odraslih osoba i 37 miliona djece mlađe od pet godina pate od prekomjerne težineOko 890 miliona odraslih osoba su gojazni.Konflikt i nasilje su primarni uzroci gladi.Klimatske promjene neproporcionalno utiču na siromašne na selu i njihove poljoprivredne prinose i produktivnost.Godišnje oboli 600 miliona ljudi, a 420 000 umrlih od kontaminirane hrane.Svjetski mali poljoprivrednici proizvode oko trećine svjetske hrane.Globalno, 13% hrane se gubi tokom žetve i transporta, a 19% otpada na maloprodaju i potrošnju.
