Međunarodni dan maternjeg jezika
Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji jezici s malim brojem govornika.
Članice Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) obilježavaju u utorak Međunarodni dan maternjeg jezika, s ciljem promoviranja jezičke kulture i raznovrsnosti, kao i višejezičnosti.
Generalna skupština UNESCO-a proglasila je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki, u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestirali zato što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a lingvisti prognoziraju da će od oko 6.000 jezika, do kraja 21. vijeka odumrijeti više od polovine, čak i do 90 posto.
Jezici bez institucija
Najviše su ugroženi jezici s malim brojem govornika od nekoliko stotina ili desetina, kao i jezici koji pripadaju malim zajednicama koje nisu civilizirane sa stanovišta zapadnih standarda i nemaju institucije, smatraju lingvisti.
Povodom Dana maternjeg jezika, generalni direktor UNESCO-a Irina Bokova rekla je da je jezička raznovrsnost zajedničko nasljeđe ljudi i da se za dobrobit svih mora koristiti višejezičnost.
Ona je dodala da UNESCO štiti jezičke različitosti, odaje priznanje jezicima autohtonih naroda i nastoji da se njihov glas čuje u projektiranju obrazovne politike, razvoja i socijalne kohezije.
Bokova je istakla da je višejezičnost “živi resurs”, koji se treba koristiti za dobrobit svih.Ona je podsjetila da UNESCO obilježava Dan maternjeg jezika već 12 godina, a da je ove godine posvećeno višejezičnosti za inkluzivno obrazovanje.
Bogato jezičko naslijeđe u BiH
Pedagoški zavod Tuzla, Centar za mir, obrazovanje i kreativnost – CMOK i Bosanska medijska grupa (BMG) organiziraju u utorak manifestaciju povodom obilježavanja Dana maternjeg jezika.
U proteklih 12 godina slavljenja maternjeg jezika naroda u svijetu cilj je bio ukazati na značaj i zaštitu jezične raznolikosti, kulturu i suživot, s akcentom na nematerijalnom naslijeđu i kulturnoj raznolikosti.
Bogato jezičko naslijeđe u Bosni i Hercegovini, upotreba i stvaranje na jezicima triju naroda i 17 nacionalnih manjina dovoljan su razlog da se taj dan obilježava i u Bosni i Hercegovini, i u Tuzlanskome kantonu (TK), saopćila je BMG.
Navala engleskog jezika u Srbiji
Srbija je 2006. godine ratificirala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, a prema procjenama državnih zvaničnika, manjinskim jezicima u Srbiji ne prijeti opasnost od izumiranja, kao što je to slučaj u nekim drugim dijelovima Evrope i svijeta.
U toj zemlji ima više od 30 nacionalnih manjina, a zakoni u oblasti obrazovanja poseban akcent pridaju osiguravanju kvaliteta obrazovanja djece pripadnika manjinskih grupa.
Domaći lingvisti smatraju da bi se trebalo više brinuti o srpskom jeziku, o razvijanju jezičke kulture, očuvanju tradicije, kao i da su nam potrebna novija izdanja pravopisa, rječnika i ostalih normativnih priručnika.
Lingvisti upozoravaju da je pred sve većom navalom engleskog jezika, srpski ugrožen u mjeri u kojoj su to i drugi jezici i da opasnost prijeti čak i jezicima s velikom tradicijom – francuskom, italijanskom, njemačkom.
Ipak, prema ocjeni stručnjaka, nije vjerovatno da ćemo doći do jednojezične civilizacije, ali trebamo više raditi na podizanju jezičke kulture i pismenosti, u čemu bi, kako smatraju, škola morala imati značajniju ulogu.
Hrvatski ravnopravan s jezicima EU
Hrvatski jezik bit će 24. službeni jezik Evropske unije (EU) i kao takav ravnopravan sa svim ostalim jezicima, pa nije moguće njegovo “utapanje” u slične slavenske jezike, saglasni su predstavnici struke i politike, odnosno Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i dvaju ministarstava – znanosti, obrazovanja i sporta te kulture.
Govoreći za Hinu o položaju hrvatskog jezika u EU u kontekstu Dana maternjeg jezika, v.d. direktora IHJJ-a Nada Vajs Vinja ističe da je zauzetost za hrvatski jezik trajna usmjerenost Instituta i podsjeća na intenzivnu saradnju s Prevodilačkim uredom u Briselu, gdje su tokom januara stručnjaci toga instituta održali nekoliko jezičnih i terminoloških radionica na poziv ureda Task Force Pre-Accession Croatia.