Sjedinjene Američke Države proširile su listu sankcija koje se odnose na radnje koje se povezuju s korupcijom širom svijeta, a od danas se na listi nalaze Milorad Dodik i Alternativna televizija iz Banje Luke.

Nakon što je Ministarstvo finansija SAD-a u decembru objavilo proširenu listu sankcionisanih osoba i kompanija iz Srbije, Hrvatske, Kosova i Bugarske, a koje se povezuju s korupcijom i drugim nezakonitim aktivnostima, “crna lista” je sada proširena i na firme i pojedince iz Bosne i Hercegovine.

Prema ažuriranoj listi, sankcije Sjedinjenih Američkih Država, a koje su povezane s Bosnom i Hercegovinom, uvedene su za:

  • Alternativnu televiziju iz Banje Luke zbog povezanosti s Miloradom Dodikom
  • Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Šta će tačno značiti sankcije u ovom slučaju bit će poznato nešto kasnije, ali se pretpostavlja da se individualne sankcije prema Dodiku odnose na zabranu putovanja u SAD te blokadu eventualne imovine i računa u toj zemlji. Ovo je drugi put da SAD Dodiku uvode sanckije. Prvi put se na toj listi našao 2016.

Kada je riječ sankcijama firmama, a u ovom slučaju Alternativnoj televiziji širok je spektar blokada koje mogu biti usmjerene protiv kompanije, poput blokiranja računa ili eventualno ograničavanja svake vrste finansijskih transakcija.

Lista sankcionisanih objavljena na stranici Ministarstva finansija SAD-a (Foto: Screenshot)

U ovom trenutku Ministarstvo finansija SAD-a nije objavilo više detalja povodom sankcija, ali se očekuje da će određene informacije biti objavljene uskoro.

Podsjetimo, zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država duži period su najavljivali kako su sankcije za brojne pojedince u BiH već na “stolu”. O mogućnosti uvođenja sankcija protiv firmi i pojedinaca u BiH najviše je najavljivao specijalni izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, koji je tokom posjete početkom novembra naglasio da su sankcije spremne i usmjerene na pojedince.

“Ove sankcije se odnose na pojedince i lideri moraju biti lično odgovorni. Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti, ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu”, najavio je tada Escobar.

 

Administracija Sjedinjenih Američkih Država objavila je nedavno dokument koji predstavlja prvi plan Bidenove administracije za borbu protiv korupcije na globalnom nivou.

Upravo u ovom dokumentu, Bijela kuća naglašava kako će Sjedinjene Američke Države nastaviti koristiti alate dizajnirane za suzbijanje korupcije u što spadaju i vizna ograničenja kao i ekonomske sankcije.

“Međunarodna saradnja i koordinacija mogu spriječiti pristup korumpiranih aktera ključnim zemljama sa sofisticiranim finansijskim sistemima, kao i globalnim unosnim tržištima”, navodi se.

Također, navedeno je kako će Sjedinjene Američke Države, ali i Velika Britanija, nastaviti saradnju na uvođenju sankcija kroz “Magnitsky zakon” koji predstavlja američki globalni mehanizam koji se koristi za borbu protiv korupcije.

 

Mehanizam je aktivan već nekoliko godina, tokom kojih su sankcionisani brojni pojedinci i firme koje se povezuju s korupcijom. Magnitsky zakon najčešće se koristio za pojedince i firme koje se povezuju s režimima u Siriji i Iranu, ali nerijetko je korišten i na prostoru Balkana.

Posljednja velika akcija američke administracije na Balkanu, a koja se odnosi na upotrebu Zakona Magnitsky dogodila se krajem juna kada su Sjedinjene Američke Države sankcionisale ukupno 64 kompanije povezane s bugarskim moćnicima Delianom Peevskim, Vasilijem Božkovom i Ilkom Željazkovom.

Sankcije su podrazumijevale blokadu računa kompanija, oduzimanje imovine i zabranu rada s američkim platnim sistemima.

 

Share.

Comments are closed.