Bolja informisanost građana o nadležnostima općina i gradova mogla bi uticati i na veću izlaznost na lokalnim izborima
Na Lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini se biraju predstavnici lokalnih vlasti u općinama, gradovima i Brčko distriktu.
Održavaju se svake četiri godine i uključuju izbor općinskih načelnika i gradonačelnika koji su odgovorni za vođenje općinske odnosno gradske administracije te implementaciju odluka lokalnog vijeća koje čine zakonodavno tijelo.
Izbori za općinske načelnike, gradska i općinska vijeća se održavaju u Federaciji BiH, dok se u Republici Srpskoj biraju gradonačelnici i odbornici u skupštinama općina i gradova.
Brčko distrikt je zasebna teritorijalna jedinica u BiH koji osim gradonačelnika ima vladu, skupštinu, policiju.
Svaki grad ili općina, između ostalog, raspolaže imovinom, budžetom, prikuplja lokalne poreze, takse, provodi stambenu i politiku prostornog uređenja.
Također koristi i upravlja građevinskim zemljištem, prirodnim resursima, komunalnom infrastrukturom, osniva i upravlja vrtićima i školama.
Mladen Mišurić Ramljak, predsjednik Saveza općina i gradova Federacije BiH, smatra kako građani trebaju biti svjesni da im kvalitetan život može osigurati samo lokalna zajednica u kojoj žive.
– Kvalitetan život građana podrazumijeva sve nadležnosti koje su Ustavom i zakonom date lokalnim zajednicama, kao što su komunalna infrastruktura, primarna zdravstvena zaštita, predškolsko i osnovno obrazovanje, kultura, sport, lokalne ceste, zaštita okoliša. Građane se nastoji uključiti u donošenje svih bitnih općinskih propisa kroz javne rasprave, kao što prostorni, urbanistički i regulacioni planovi – navodi Mišurić Ramljak.
Izlaznost na Lokalnim izborima je prije četiri godine bila manja (iznosila je 50%) nego 2016. kada je bila 53,88%.
Bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić kaže da je procentualno izlazak birača na lokalnim izborima mali, ali je veći nego na Općim izborima.
Političke kampanje za Lokalne izbore se nekada zasnivaju na temama koje se tiču Općih izbora, odnosno državnog nivoa, smatra Šehić. Prema podacima CIK-a, na Općim izborima 2022. godine, glasalo je 50 posto biračkog tijela.
– Ovaj podatak možda utječe da je izlaznost na lokalnim izborima, naročito u većim mjestima, oko 40-42%. Političari koji učestvuju na lokalnim izborima trebaju govoriti o programima razvoja lokalne zajednice, udovoljiti potrebama građana, a ne baviti se „visokim temama – kaže Šehić.
Politički analitičar Adnan Huskić smatra da građani imaju veću motivaciju birati lidera na predsjedničkim izborima, jer im se, kako pojašnjava, izbor članova državnog predsjedništva čini važnijim od izbora načelnika općine ili gradonačelnika.
– Iako je izlaznost na Lokalnim izborima nešto veća, njima se ne posvećuje pažnja kao Općim i za to, bez ikakve dileme, najveću odgovornost snose političke stranke. One bi svoje kampanje trebale prilagoditi očekivanjima građana. Međutim, one su do sada koristile sve ono što su dnevno-političke ili nikada zatvorene i vječito prisutne teme u BiH – navodi Huskić.
Najčešći zahtjevi koje građani upućuju ka predstavnicima na lokalnom nivou uključuju poboljšanje lokalne infrastrukture, efikasniju komunalnu uslugu, bolje obrazovne ustanove i pristupačniju zdravstvenu zaštitu.
Transparentnost i odgovornost lokalnih vlasti ključni su za osiguranje da obećanja ne ostanu samo prazne riječi. Građani često ne znaju kako se učinkovito obratiti načelnicima općina ili gradonačelnicima sa svojim zahtjevima.
Prvi korak je informirati se o načinu komunikacije s lokalnim vlastima. Mnoge općine i gradovi imaju web stranice s kontakt informacijama i procedurama za podnošenje zahtjeva.
Građani mogu koristiti javne sastanke, pisati pisma ili e-mailove te se uključiti u lokalne inicijative i udruženja kako bi svoje zahtjeve učinili vidljivima.
Transparentnost i otvorena komunikacija s lokalnim predstavnicima ključni su za učinkovito rješavanje problema.
(Preporod.info)
