Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” obilježava svoj veliki jubilej – 120. godišnjicu osnivanja ove danas temeljne i najstarije organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice, javlja Anadolija.
Kao bošnjačka kulturna matica, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” danas se bavi svim oblastima kulture Bošnjaka, uključujući i savremene kulturne prakse i kulturno naslijeđe te naučnoistraživački rad.
Direkcija Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” nalazi se u Sarajevu, dok širom Bosne i Hercegovine, u više zemalja bivše Jugoslavije, Evropi i svijetu djeluje više od 60 podružnica. Sve ove podružnice značajno učestvuju u kulturnom životu svojih sredina, odgovarajući na njihove neposredne kulturne potrebe.
Naime, 20. februara 2023. godine navršava se 120 godina od osnivanja Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, jedne od najstarijih institucija u Bosni i Hercegovini te najstarije i temeljne organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice i svjetske kulturne zajednice bošnjačkog naroda, koja je izvorno osnovana 20. februara 1903. godine pod imenom društva “Gajret”, pravnog prethodnika i preteče današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Sanjin Kodrić rekao je da se u ponedjeljak navršava 120 godina od osnivanja BZK “Preporod”.
“To je jedna od najstarijih institucija kulture u BiH, temeljne najstarije organizacije kulture Bošnjaka, bošnjačke kulturne matice i svjetske kulturne zajednice bošnjačkog naroda”, izjavio je Kodrić.
Tokom svoje cjelokupne povijesti, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” bila je pokretač, nosilac i zagovornik pozitivnih i konstruktivnih, odnosno progresivnih i avangardnih kulturnih i društvenih vrijednosti i postignuća “za sreću doma i naroda”, kako je suštinu kulturne i društvene zadaće nekadašnjeg društva “Gajret” stihom sažeo njegov prvi predsjednik Safvet-beg Bašagić, bard bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i kulture, pionirski istraživač bošnjačke i bosanskohercegovačke književne, kulturne i društvene prošlosti te uopće jedna od najistaknutijih i najuglednijih društvenih ličnosti u Bosni i Hercegovini s kraja 19. i početka 20. stoljeća i danas.
“Nakon Drugog svjetskog rata – 1949. godine, bio je zabranjen rad svih temeljnih organizacija kultura naroda BiH. Od tada nastupa jedno gluho doba u radu i djelovanju ‘Preporoda’, da bi do obnove došlo 1990. godine. Čak dvije trećine bošnjačkih intelektualaca do 1941. odškolovano je i obrazovano zahvaljujući društvu ‘Gajret’. Brojni su oni koji su bili naši stipendisti”, podsjetio je Kodrić.
Naime, 120 godina kasnije, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” nastavlja ovu svoju temeljnu, suštinsku zadaću, ali u skladu s aktuelnim trenutkom i njegovim potrebama, djelujući u svim oblastima kulture te nauke i obrazovanja iz kulturoloških, odnosno humanističkih i društvenih disciplina, uvijek zarad općeg dobra kako bošnjačkog naroda, tako i Bosne i Hercegovine kao države i demokratskog i pluralnog, odnosno otvorenog i inkluzivnog društva.
“Svih ovih 120 godina, BZK ‘Preporod’ radi isključivo za opće dobro, prepoznajući ono što su aktuelne potrebe trenutka i djelujući u skladu sa aktuelnim potrebama trenutka. To su izuzetno visoki standardi koji su nama postavljeni prije 120 godina i kojih smo se držali svih tih godina”, pojasnio je Kodrić.
Najavio je i jubilarnu akademiju i koncert koji će se istim povodom održati u ponedjeljak, u sarajevskoj Vijećnici.
Akademiju i koncert je predstavio kompozitor Ammar Jažić.
“Povodom 120. godišnjice, pod krilaticom ‘Za sreću doma i naroda’ novina je da ćemo predstaviti svečanu pjesmu BZK ‘Preporod’. Tekst je napisan davne 1903., a ja sam na taj tekst komponovao svečanu pjesmu. Ona će premijerno biti izvedena ovaj put”, pojasnio je Jažić.
Almedina Čengić, predsjednica Upravnog odbora, kazala je da je bitno to da naše najmlađe generacije znaju šta je “Preporod” i slijede njegov put.
“Skoro deceniju pratim razvoj projekta koji je nazvan ‘Najbolji literarni i likovni radovi učenika osnovnih škola i predškolskih ustanova’. Stručni žiri pregleda radove, a prije toga imamo konkurs na koji se prijavljuju naša djeca. Posebno je iskustvo kada vidite taj umjetnički izražaj najmlađih. Teme su šarolike, od odnosa unutar porodice do ljepote njihove zemlje”, pojasnila je Čengić.
Tokom svoje 120 godina duge povijesti Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” ne samo da je dijelila historijsku sudbinu Bošnjaka kao naroda već se bošnjačka kolektivna povijesna sudbina, naročito u kulturno-identitetskom smislu, i simbolički i konkretno ostvarivala i kroz sudbinu današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” počev od osnivanja društava “Gajret” i “Narodna uzdanica” i njihova kasnijeg institucionalnog puta, preko njihova ujedinjavanja i osnivanja Kulturnog društva Muslimana “Preporod” i zabrane njegova rada, odnosno preko godina formalnog prekida u njegovu djelovanju, pa sve do njegove obnove i izrastanja u ono što Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” danas jeste.
Izvor: Anadolija
