Svjetski dan borbe protiv dijabetesa se obilježava 14.11. svake godine u više od 170 država svijeta, još od 1991. godine kao odgovor na porast broja oboljelih i prijetnju nekontrolisanog širenja bolesti, navodi se u današnjoj objavi Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastupa kada tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je „ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju.
Bez inzulina, ćelije tijela ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija.
Upozoravajući podaci u Svijetu i BiH
Prema podacima Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u BiH od 1.000 stanovnika ima oko 270 oboljelih od šećerne bolesti, a procjenjuje se da skoro 100 oboljelih još uvijek ne znaju da imaju šećernu bolest.
U svijetu je registrovano oko 387 miliona osoba sa dijabetesom, što predstavlja 8,3% svjetske populacije. U Evropi je oboljelo oko 55 miliona stanovnika ili 6,7 posto populacije. Godišnje se u svijetu kod oko 80.000 djece otkrivena šećerna bolest. Smatra se da će do 2035. godine broj osoba sa dijabetesom u svijetu dostići 592 miliona.
Kako ističu iz INZ-a, simptomi šećerne bolesti su pretjerana žeđ i znojenje, učestalo mokrenje, zamor i drhtavica, zamagljenost pred očima, vrtoglavica i zbunjenost, posjekotine ili ranice koje veoma sporo zarastaju.
Ukoliko imate dijabetes treba da izbjegavate prženu i masnu hranu, te slatkiše, jedete više svježeg voća, vježbate ili šetajte 30 minuta svaki dan, održavate tjelesnu težinu u granicama normale, javite se svake godine očnom ljekaru radi kontrole, svaki dan pratite i pregledajte stopala radi eventualnih promjena i nikad ne hodati bosi, te – ne konzumirajte duhan i alkohol.
Faktori i edukacija o bolesti
Važni faktori rizika za nastanak šećerne bolesti su starija životna dob preko 60 godina, muški spol, prethodna pojava hiperglikemije u toku trudnoće, nasljedni faktor (majka, otac, brat ili sestra koji boluju od šećerne bolesti), visok krvi pritisak, nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina.
U liječenju šećerne bolesti važnu ulogu imaju i bolesnik i članovi njegove porodice. Bolesnik i porodica moraju biti motivirani za učenje. Zdravstveni radnici bolesniku trebaju objasniti, a on treba zapamtiti i primjeniti savjete i upute. Važno se educirati o šećernoj bolesti, kažu u Institutu.
Prevencija šećerne bolesti podrazumijeva regulisanje tjelesne težine i njeno svođenje na optimalne vrijednosti što ima značajan uticaj na smanjenje rizika obolijevanja od dijabetesa i pravovremeno upućuje na potencijalno povećanje rizika.
Važne činjenice o dijabetesu
– Najčešće komplikacije dijabetesa – sljepilo, srčani udar, bubrežna slabost, amputacije.
– Osobe sa dijebetesom se ne razlikuju od drugih – ne diskriminiši ih!
– Jedna od dvije osobe sa dijabetesom ne znaju da ga imaju – da li si i ti u riziku?
– Zdravim stilovima života može se prevenirati do 70 posto slučajeva dijabetesa tipa 2.
– Zdrava i uravnotežena ishrana uveliko smanjuje rizik za obolijevanje.
