Politički napadi na slobodu medija, uključujući pritvaranje novinara, gušenje neovisnih medija i široko širenje dezinformacija, značajno su se intenzivirali u protekloj godini, prema godišnjem Svjetskom indeksu slobode medija koji objavljuju Reporteri bez granica (RSF).
Indeks rangira 180 zemalja prema sposobnosti novinara da rade i izvještavaju slobodno i neovisno.
U godini kada će više od polovice svjetske populacije izaći na demokratske izbore, RSF-ov indeks pokazuje sveukupni pad slobode medija na globalnom nivou i strmoglav porast političke represije nad novinarima i neovisnim medijima.
“RSF uočava zabrinjavajući pad podrške i poštivanja autonomije medija i povećanje pritiska od strane države ili drugih političkih aktera,” rekla je Anne Bocandé, urednička direktorica RSF-a. “Države i druge političke snage igraju sve manju ulogu u zaštiti slobode medija. Ovo lišavanje moći ponekad ide ruku pod ruku s neprijateljskim radnjama koje podrivaju ulogu novinara ili čak instrumentaliziraju medije kroz kampanje uznemiravanja ili dezinformiranja”, prenosi Guardian.
Regije Magreba i Bliskog istoka imale su najgore rezultate u pogledu ograničenja slobode medija od strane vladinih snaga, navodi se u izvještaju. U protekloj godini, saopštio je RSF, vlade diljem regije pokušale su kontrolirati i ograničiti medije nasiljem, hapšenjima i drakonskim zakonima, uz “sistematsku nekažnjivost za zločine nasilja nad novinarima”.
RSF kaže da je od oktobra 2023. više od 100 palestinskih novinara ubijeno u Gazi, uključujući najmanje 22 ubijenih tokom svog rada.
Drugdje u regiji, novinari su ubijani u Sudanu, gdje je bilo ozbiljnih pokušaja suzbijanja neovisnog izvještavanja o nasilju i građanskom ratu. Situacija za medijske profesionalce u Siriji također se pogoršala, a novinarima koji su pobjegli od novinarske represije u svojoj domovini prijeti protjerivanje iz susjednog Jordana, Turske i Libanona. RSF također kaže da četiri najveća svjetska zatvarača novinara – Izrael, Saudijska Arabija, Sirija i Iran – nastavljaju ih napadati i pritvarati.
RSF dalje kaže da Latinska Amerika također pokazuje alarmantne pokazatelje političke represije nad novinarstvom. U Argentini, novi predsjednik, Javier Milei, hvalio se svojim napadom na slobou medija i zatvorio najveću novu agenciju u zemlji. Sloboda medija također je pod stalnim političkim napadima u Peruu i El Salvadoru.
SAD ima loše rezultate zbog sve češćih napada političkih dužnosnika na novinare, uključujući javne pozive na zatvaranje novinara.
Izbori u subsaharskoj Africi doživjeli su nasilje nad novinarima potaknuto političkim napadima na slobodu medija. U Nigeriji je početkom 2023. napadnuto gotovo 20 novinara, a na Madagaskaru su novinari bili meta dok su izvještavali o predizbornim protestima. Nedavno je Burkina Faso suspendirala desetine stranih novinskih kuća, uključujući Guardian, zbog izvještavanja o navodnom masakru stotina civila od strane burkinajske vojske.
Indeks je u Europi pokazao kako Rusija pada na ljestvici zemalja koje napadaju slobodu medija zbog onoga što RSF naziva svojim “križarskim ratom” protiv neovisnog novinarstva. Više od 1500 ruskih novinara pobjeglo je u inostranstvo od invazije na Ukrajinu 2022.
Bjelorusija se nalazi pri dnu indeksa RSF-a zbog upornog progona novinara pod izlikom borbe protiv “ekstremizma”.
Prošle sedmice izvještaj Unije za građanske slobode za Europu (Liberties) sa sjedištem u Njemačkoj upozorilo je da je sloboda medija “opasno blizu prijelomne točke” u nekoliko europskih zemalja.
Represija nad slobodnim medijima također se pogoršala u azijsko-pacifičkoj regiji. RSF kaže da diktatorske vlade u regiji jačaju svoj nadzor nad vijestima i informacijama sa “sve većom žestinom” u zemljama kao što su Afganistan, gdje su talibani gotovo uništili neovisno novinarstvo, te Sjeverna Koreja i Kina u “sveopćem progonu” lokalni mediji. Vijetnam i Mjanmar također su ove godine pali na ljestvici zbog svoje težnje za masovnim zatvaranjem medijskih profesionalaca.
RSF je također oslikao sumornu sliku sve veće upotrebe umjetne inteligencije, nazvavši njezinu upotrebu u arsenalu dezinformacija u političke svrhe “uznemirujućom”, s time da se deepfakeovi koriste za utjecaj na tok izbora.
Izvještavanje o ratu protiv prirode također se pokazuje sve opasnijim. Četrdeset četiri novinara ubijeno je zbog izvještavanja o pričama o okolišu u proteklih 15 godina, navodi se u zasebnom izvještaj UNESCO-a, koji organizira današnji Svjetski dan slobode medija.
