Svake godine u više od 140 zemalja širom svijeta obilježava se 5.juni, Svjetski dan zaštite životne sredine sa jednim ciljem-da se svi ljudi ujedine i djeluju u cilju čistije, zelenije i kvalitetnije budućnosti.

 

Švedska je 1968. godine prva predložila da se u UN-u održi konferencija koja će biti usmjerena samo na pitanja zaštite okoliša. Poslije četiri godine priprema, lideri iz cijelog svijeta sastali su se u Štokholmu i na samom početku  Štokholmske konferencije, 5. juni je proglašen Svjetskim danom životne sredine. Prvi put je proslavljen pod sloganom “Samo je jedna Zemlja”. Zemlja domaćin Svjetskog dana zaštite životne sredine 2021. godine je Pakistan, koji već sprovodi jedan projekat restauracije ekosistema-Cunami deset milijardi stabala. Pokrenut 2019. godine, projekat je nedavno stigao do milijardu zasađenih sadnica, a plan je da bude završen do 2023.

 

Tematske proslave Svjetskog dana zaštite životne sredine su do sada uključivale inicijative za zaštitu zemlje, vode, ozonskog omotača, sprečavanje nepovoljnih klimatskih promjena, širenja pusti nja i podršku održivom razvoju.  Svjetski dan zaštite životne sredine-5.juni 2021. godine označiće početak dekade obnove ekosistema (2021.-2030.) Ujedinjene nacije su pozvale pojedince, grupe, vlade, kompanije i organizacije da udruže snage u globalnom pokretu Generacija obnove (Generation Restoration), kako bi se zaustavila degradacija ekosistema i svima osigurala održiva budućnost.

 

Obilježavanje Svjetskog dana životne sredine ove godine fokusira se na obnavljanje ekosistema, a glavna poruka je “Reimagine, Recreate, Restore”. UN program za životnu sredinu (UNEP) pripremio je priručnik za obnavljanje ekosistema kako bi pomogao svima koji su zainteresovani da se priključe pokretu  Generacija obnove. Vodič od 21 stranice opisuje kako obnoviti osam ključnih vrsta ekosistema-šume, obradive površine, pašnjake i savane, rijeke i jezera, okeane i priobalna područja, gradove, tresetišta i planine.  Priručnik sadrži praktične savjete za konkretne aktivnosti, promjenu ličnih navika i širenje ideja obnove ekosistema u javnosti.

 

Obnova ekosistema podrazumjeva sprečavanje, zaustavljanje i otklanjanje štete koja im je nanijeta, kako bi se prirodi nešto vratilo, a ne samo od nje uzimalo. Samo zdravi ekosistemi, mogu obezbediti sredstva za život ljudi, biti brana klimatskim promjenama i zaustaviti nestajanje biodiverziteta.  Gubitak ekosistema osiromašuje  planetu prirodnih mehanizama za apsorbciju CO2 poput šuma i tresetišta u vrijeme kada čovječanstvo to sebi može najmanje da priušti. Pojava COVID-19 je također pokazala koliko katastrofalne mogu biti posljedice gubitka ekosistema, jer smo smanjivanjem prirodnog staništa životinja stvorili idealne uslove za širenje patogena-uključujući corona viruse.

piše : Belma Avdić

 

 

 

 

Share.

Comments are closed.