Direktor DZ Ilijaš Nijaz Štitkovac-o aktuelnoj epidemiloškoj situaciji, covid ambulanti, vakcinama

U sklopu centralnog objekta Doma zdravlja Ilijaš počela  je sa radom COVID ambulanta  prije osam dana u kojoj će se pružati pregledi, laboratorijsko i RTG dijagnosticiranje, te savjetovanja pacijenata sa sumnjom na infekciju od koronavirusa.

Uz postojeće COVID ambulante te drive-in punktove za testiranje u sastavu JU Dom zdravlja KS, ovo je još jedan korak u borbi protiv pandemije koronavirusa u smislu dostupnosti ove vrste zdravstvene usluge građanima Kantona Sarajevo. Razgovarali smo sa direktorom DZ Ilijaš dr. Nijazom Štitkovcem.

Kako ocjenjujete trenutnu epidemiološku situaciju Ilijašu?

-Prema izvještajima iz naše Covid ambulante i drugih Covid ambulanti na području Kantona, može se kazati da je u posljednjih 48 sati broj posjeta u ambulantama u blagom padu ili je na nivou od ranije. Jučer je recimo na nivou ustanove kroz Covid ambulante prošlo 2116 pacijenata, a maksimum je bio prije sedam dana sa 2441 pacijentom. I u samom Ilijašu je situacija slična, znači imamo jednu zaravnjenu liniju, doduše i dalje visoko postavljenu, ali nam ona daje nadu da će uskoro vjerovatno krenuti i značajniji pad. Karakteristika ovoga vala je da se od pojave prvih simptoma ranije dešavaju pogoršanja stanja nego u prethodnom valu i da nažalost imamo daleko više teških kliničkih slika i smrtnih ishoda. Takođe je primjetno da je ovoga puta zahvaćena i mlađa populacija sa ozbiljnim kliničkim slikama.

Prije osam dana u Ilijašu je otvorena Covid ambulanta. Kakva su dosadašnja iskustva sa njenim radom i kako ste Vi zadovoljni?

-Kao što je poznato, covid pacijenti iz općina Vogošća i Ilijaš usluge su do prije osam dana dobivali u Semizovcu. Dva doma zdravlja udruživali su kadar i to je prilično dobro funkcionisalo dok ovaj treći val nije dostigao visok nivo, kada se pokazalo da kapaciteti ambulante u Semizovcu ne mogu na kvalitetan način da izdrže ogroman pritisak. Stvarale su se velike gužve, pacijenti su dugo čekali na uslugu, ponekad i u vrlo lošim vremenskim uslovima napolju. U to vrijeme počeli smo razmišljati da u Ilijašu našim pacijentima omogućimo makar davanje parenteralne (injekcione) terapije formiranjem covid terapijske sobe i na taj način malo rasteretimo Semizovac. U toku stvaranja prostornih uslova za to, odnosno izmještanjem radiološke i pulmološke službe u druge prostore, osjetili smo da bi u tom prostoru mogli obavljati i sve one usluge koje naši pacijenti dobivaju u Semizovcu, odnosno otvoriti novu Covid ambulantu. Nekako u to vrijeme imali smo i zaključke Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo u tom pravcu, i brzo smo od ideje došli i do realizacije. U tome smo imali jako veliku podršku naše generalne direktorice Amele Kečo, koja je svima nam u kratkom periodu postala dodatni pokretač i vjetar u leđa za nove ideje i projekte. Od ranije kao organizaciona jednica također imamo jako dobru saradnju sa Općinom Ilijaš, njenim načelnikom i cijelom administracijom, tako da su nam u ovoj nakani i oni pružili značajnu podršku izgradnjom izolacionog tunela, nabavkom kontejnera, kiseoničkih boca, pulsoksimetara, beskontaktnih toplomjera, aksilarnih toplomjera itd. Društveno odgovorna firma Bosman također nam je pomogla ustupajući nam na korištenje još jedan kontejner, čime smo nadoknadili donekle male prostorne kapacitete. Dakle, u ovom kratkom periodu ambulanta radi na zavidnom nivou, u hodu popravljamo neke tehničke i organizacione sitnice, a satisfakcija nam je što od pacijenata dobivamo samo riječi zahvale i podrške, posebno našim vrijednim timovima koji se evo punu godinu dana bore sa pandemijom.

Kakvo je stanje sa radom ambulanti na ostalim lokalitetima? Znamo da virus nije zaobišao ni Vas i Vaše uposlenike i da ste bili primorani za kratko zatvoriti neke ambulante zbog nedostatka kadra.

-Tako je. U jednom momentu smo ostali bez pet ljekara i devet medicinskih sestara, morali su biti u izolaciji, neki od njih sa ozbiljnim simptomima. U tako kratkom periodu nije bilo mogućnosti da se taj kadar nadoknadi niti novim prijemima, nitim preraspodjelom iz drugih organizacionih jedinica, jer su se i drugi suočili sa istim problemom. Jedino što nam je u tom momentu preostalo, jeste da se povlačimo „na rezervne položaje“, odnosno da nakratko zatvorimo lokalitete Podlugovi i Mrakovo, te da sa ono malo preostalog kadra usluge pružamo u Centralnom objektu i covid ambulanti Semizovac. Spletom sretnih okolnosti nismo bili primorani da to isto uradimo i sa lokalitetom Srednje i tu smo imali kontinuiran rad, sa odlaskom ljekara u lokalitet Kamenica jednom sedmično. Oporavkom naših dvoje ljekara, početkom ove sedmice stvoreni su uslovi da ambulanta u Podlugovima ponovo krene sa radom, a lokalitet Mrakovo nažalost mora pričekati još neko vrijeme s obzirom da tamo imamo najmanji broj zdravstvenih kartona, a da kadrovski još nismo ni blzu kompletnog.

Osim deficita sa kadrom, sa kojim problemima se još susrećete? Kako ocjenjujete rad call centra, s obzirom da je i to jedna novina kooja je uvedena u zadnje vrijeme?-Svi naši problemi se ipak nekako vezuju za kadar, pa tako i problemi sa call centrom. Call centar i novi broj na koji nas pacijenti mogu kontaktirati, nekako bi trebao da zatvara ovaj krug u kome se pacijenti nađu kada su sumnjivi na covid ili su potvrđeni covid slučaj. Putem call centra pacijenti koji imaju simptome i sumnjaju na zarazu korona virusom, uspostavljaju prvi svoj kontakt sa zdravstvenim sistemom. Isto tako i pacijenti koji su obavili određene dijagnostičke pretrage, kao što su laboratorijski nalazi, snimak pluća, test na korona virus ili su otpušteni iz bolnice, preko call centra dobivaju informaciju šta i kako dalje da postupaju, daju im se uputstva, ordinira terapija, izdaju uputnice za kontrolne preglede i procedure. S obzirom na deficit u ljekarskom kadru koji treba da se javlja na telefonske pozive pacijenata, mi za sada imamo samo jednu liniju, i zbog toga je vrlo često teže dobiti ljekara i pozivi se moraju ponavljati i po nekoliko puta. Svjesni smo da je to frustrirajuće za pacijente, i evo čim kadrovski ojačamo, tu situaciju ćemo popraviti. Imamo najave da ćemo dobiti jednog ljekara, da ćemo privremeno povući troje ljekara sa specijalizacije, i onda ćemo sigurno moći biti efikasniji i u ovom segmentu. Što se tiče drugih problema, počesto imamo prekide u snabdjevanju injekcionom terapijom (Triax, Clexan), ali ne zato što ne nabavljamo ili što nemamo novca, već jednostavno što dobavljači nisu u stanju da isprate ovako veliku i naglu potrošnju lijekova.

Svi očekujemo vakcine kao spanosno sredstvo u pobjedi nad pandemijom. Kava je situacija na tom planu?

-Nažalost,  svi znamo da nabavka vakcina ne ide željenim tempom i to nije nešto što zavisi od naše Ustanove. Na namo je da, kada vakcine stignu, da na najbolji način učestvujemo u procesu vakcinacije. Manje količine vakcina koje smo dobili kao donaciju iskoristili smo za vakcinisanje zdravstvenih radnika koji su na prvoj liniji odbrane. Tako smo prije par sedmica uspjeli vakcinisati petnaestak naših uposlenika vakcinom AstraZeneca, a juče i danas smo u prilici vakcinisati dodatnih trideset uposlenika vakcinom Pfizer. To su kvote koje su pripale našoj organizacionoj jedini i mi smo ih na najbolji način iskoristili. Nadam se da će nabavka vakcina krenuti efikasnije bilo kojim mehanizmom i da će ubrzo osim zdravstvenih radnika imati priliku da se vakciniše cjelokupno stanovništvo. Dok su god ovakve nabavke „na kašičicu“, ne može se krenuti u masovniiije vakcinisanje, već se moraju određivati prioriteti, što naravno nije nimalo popularno.

 Šta biste poručili našim sugrađanima za  kraj?

Na kraju bih još jednom zahvalio svim radnicima u zdravstvu što i dalje ne posustaju u svom radu, pa ni onda kada sami obole. Zahvalio bih se i građanima na razumijevanju problema u kojima smo se svi zajedno našli, a to razumijevanje i podrška sve se više osjeti i to je nama velika satisfakcija. Zamolio bih još jednom sve nas da se strpimo, da budemo odgovorni u poštivanju epidemioloških mjera, da ne prezaju od vakcinacije kada ona u masovnom obliku bude doostupna, jer ako tako ne postupamo, džaba je naša borba i trud, što bi reki „džaba smo krečili“.