Dogodilo se na današnji dan: Drugo zasjedanje AVNOJ-a

Drugo zasjedanje AVNOJ-a je održano 1943. godine, 29. i 30. novembra u Jajcu. Na zasjedanju je AVNOJ konstituiran u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, pored toga uspostavljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), a izbjegličkoj vladi i kralju Petru II Karađorđeviću zabranjen je povratak u zemlju do završetka rata.

Prihvaćena je Deklaracija Drugog zasjedanja AVNOJ-a, koja je sadržavala sva politička stajališta i zaključke zasjedanja. U skladu s njom AVNOJ je odlučio proglasiti se “vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom Jugoslavije”, uspostaviti Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) kao privremeno tijelo s obilježjima vlade za ostvarivanje provedbenih funkcija, oduzeti prava zakonitosti kraljevskoj vladi u inozemstvu, pregledati sve međunarodne ugovore i obveze koje je ona sklopila te zabraniti povratak kralju Petru II Karađorđeviću u zemlju, s tim da o sudbini monarhije nakon rata odluči narod slobodnom voljom.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Odlučeno je da se Jugoslavija ustroji federalno “kao državna zajednica ravnopravnih naroda”. Te su odluke značile rušenje sistema Kraljevine Jugoslavije i uspostavu novoga sistema vlasti. Izabrano je Predsjedništvo od 55 članova, koje je između zasjedanja Vijeća obavljalo sve njegove funkcije. Predsjedništvo je zatim imenovalo NKOJ, koji je imao naredbodavne i izvršne funkcije u području uprave, inozemnih poslova, narodne obrane, pravosuđa, privrede, informacija, socijalne politike i zdravstva. Kasnije je 1946. godine u čast Drugog zasjedanja AVNOJ-a proglašen i državni praznik “Dan republike”.

Maršal Josip Broz Tito

Za predsjednika i povjerenika za narodnu obranu imenovan je Josip Broz Tito, kojemu je Predsjedništvo dodijelilo i zvanje maršala Jugoslavije. Potvrđene su odluke ZAVNOH-a o priključenju Istre, Rijeke, Zadra, Cresa, Lošinja, Lastova i Palagruže Hrvatskoj, kao i odgovarajuće slovenske odluke o priključenju Sloveniji Slovenskoga primorja i ostalih slovenskih područja koja je anektirala Italija. Sastavljena je i Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih saveznika.

Drugo zajedanje AVNOJ-a događalo se baš u trenutku dok su “Velika Trojica” savezničkih lidera imala konferenciju u Teheranu koja je trajala od 28.09. do 01.11.1943. godine. Jugoslavija je odbila da obavijesti Sovjetski Savez o zasjedanju AVNOJ-a, kao i o tome šta se njime želi učiniti. Radiogram je poslat odmah poslije završetka zasjedanja i tako je Staljin stavljen pred svršeni čin. Odluke su povoljno primljene u savezničkim zemljama i dovele do priznanja antifašističke i partizanske borbe u Jugoslaviji.

Historija.ba

Prethodni članakIzuzetno uspješna 2022. godina za članove Centra borilačkih vještina „Bunkai“
Naredni članakIndustrijska proizvodnja u BiH u oktobru opala za 1,8 posto